Izvor: SEEbiz.eu, 08.Maj.2015, 14:53 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U Zagrebu sve manje pitke vode
ZAGREB - Proteklih dana puno se pisalo o Zagrebu na Savi kao megaprojektu koji će potpuno promijeniti krajobraz savske obale. Ipak, smisao projekta Zagreb na Savi nije gradnja hidroelektrana i opskrba grada strujom, niti urbanizacija savske obale.
Njihova je gradnja rješenje za dva ozbiljnija problema – obranu Zagreba od poplava te poboljšanje njegove opskrbe pitkom vodom, piše Večernji list.
Prosječna >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << potrošnja vode građana grada Zagreba iznosi oko 4,5-6 kubičnih metara po osobi mjesečno, što znači da crpna količina potrebna da se zadovolje potrebe 850.000 stanovnika Zagreba iznosi oko dva kubična metra u sekundi. No, uvijek su prisutni neki gubici u sustavu tako da su potrebne količine ipak veće. Trenutačno se na zagrebačkim vodocrpilištima crpi 3,6 do 3,8 kubičnih metara u sekundi.
– Razina podzemnih voda u zagrebačkom vodonosniku kontinuirano pada već 40 godina te je vodoopskrba Zagreba i okolice dugoročno ugrožena. Već sada bi se uz kombinaciju nekoliko faktora, poput sušne godine i zagađenja jednog od vodocrpilišta, osjetili znatni problemi u vodoopskrbi, a dugoročno će ti problemi biti sve izraženiji – kaže Dubravko Ponoš, direktor tvrtke Program Sava koja izrađuje projekt Zagreb na Savi.
Ponoš dodaje kako razina podzemnih voda u prosjeku pada metar do metar i pol svakih deset godina. Dakle, u posljednjih 40-tak godina razina podzemne vode snizila se za gotovo pet metara, a to utječe i na sniženje ukupnih zaliha podzemne vode koje su danas za sedam posto manje nego 70-tih godina. Odgovor na to kako je do takvog scenarija došlo potražili smo kod dr. sc. Kristijana Posavca s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
– Korito rijeke Save čine dominantno šljunci koje je Sava zadnjih 11.500 godina donosila s područja Alpa i taložila na području Zagreba. Tog donosa šljunka danas više nema jer je Sava uzvodno od Zagreba regulirana hidroelektranama u Sloveniji pa se taj šljunak danas taloži u bazenima slovenskih hidroelektrana čije su brane taj pronos šljunka jednostavno zaustavile – kaže dr. Posavec te ističe kako su danas u koritu Save na području Zagreba dominantno izraženi erozijski procesi, što za posljedicu ima njegovo snižavanje.
Tako se snižava i razina podzemne vode jer je ona u stalnom kontaktu s rijekom Savom.
