Izvor: Nezavisne Novine, 09.Avg.2016, 14:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Lekcije iz poplava nisu naučene
BANJALUKA, MAGLAJ, ŠAMAC - Iako trenutno nema bojazni za naše prostore od ciklona koji je ostavio pustoš u Skoplju i zavio Makedoniju u crno, elementarna nepogoda u ovoj zemlji alarmirala je i bh. nadležne službe na oprez, ali izgleda da kod nekih lekcije iz poplava prije dvije godine nisu naučene.
Sudeći prema podacima u pojedinim opštinama u BiH, ipak bi se sistem i ovoga puta mogao osloniti na stanovništvo, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << s obzirom na to da su na nekim terenima gdje su 2014. godine zabilježene višemilionske štete, ulaganja minimalna.
"Mi raspolažemo sa tri čovjeka u Službi za vanredne situacije i spasavanje i 14 vatrogasaca, i tim podacima sve sam vam rekao", rekao je juče za "Nezavisne" Anto Maglica, rukovodilac Civilne zaštite u Maglaju, jednoj od najpogođenijih opština u elementarnim nepogodama 2014. godine.
Po njegovom mišljenju, problem je to što nije dovoljno urađeno na nasipima i klizištima, što je jedan od ključnih problema u ovom dijelu zemlje.
Godine 2014, stanovništvo je sinhronizovano radilo na spasavanju ljudi i imovine, ali je istovremeno već tada postalo svima jasno - da su nam resursi za vanredne situacije više nego skromni.
"Od tada se veoma malo toga promijenilo. To je poražavajuće. Imali smo neke male pomake, ali ne i konkretnije ulaganje u lokalnim zajednicama, službama civilnih zaštita, na nasipima, osposobljvanju i zapošljavanju ljudstva. Da nam se sutra desi nešto slično, bojim se da bi jedino stanovništvo bilo možda spremnije, sistem definitivno nije razvijan", naglasio je Anes Podić ispred Udruženja građana "Eko akcija", koje je pratilo ovu vrstu investiranja u BiH.
Prema dosad prikupljenim informacijama Omladinskog komunikativnog centra (OKC), koji je član mreže BRANA, na praćenju realizovanih sredstava, za sanacije je nakon poplava donirano više od 900 miliona, a preko sedam miliona evra prikupile su javne institucije.
Istovremeno, na nivou države ne postoje protokoli funkcionisanja u slučajevima poput poplava, posebno nisu uvezane civilne zaštite, "Vode Srpske", lokalne zajednice, vatrogasci, policija, mediji, vlade i svi odgovorni.
U mnogim lokalnim zajednicama nastoje da urade koliko mogu, a uvijek može više.
"Možemo reći da u posljednje dvije decenije nismo toliko uradili kao zadnje dvije godine, na vodotoku, kritičnim tačkama, komunikaciji, opremi, čamcima, obukama i partnerstvu sa kajak-kanu klubom", kaže Sulejman Delić, zamjenik načelnika Civilne zaštite Doboj Istok.
Višefunkcionalno vozilo Vatrogasne jedinice u Bijeljini vrijedno je 688.000 KM i od ove godine na njega se oslanjaju i u Srpcu i Gradišci.
Civilna zaštita Šamca, jedne od najpogođenijih opština iz 2014. godine, zadovoljna je dosadašnjim rezultatima, iako tvrde da može još bolje.
Milan Blagojević, koordinator, objašnjava da raspolažu pumpama, čamcima, šatorima i ljudstvom, tako da u rekordnom vremenu mogu zbrinuti do 600 ljudi.
3.972.892.075,55 KM štete zbog poplava koje su 2014. godine pogodile BiH
1.580.472.698,85 KM pomoć konferencije u Briselu u julu 2014. godine
1.307.865.000,00 KM ili oko 83% sredstava su krediti
272.562.698,85 KM ili 17% donirana sredstva
Savjet ministara BiH je još 2009. usvojio Parisku deklaraciju o djelotvornosti pomoći, ali do danas ne postoje tačne, na činjenicama utemeljene informacije o utrošku doniranih sredstava, kao ni lokacije svih donacija.
A na računu za posebne namjene Ministarstva finansija RS i opštem deviznom računu, zaključno sa 19. julom ove godine, za područja i stanovništvo ugroženo od poplava 2014. godine uplaćeno je ukupno 15.970.309,94 KM.
Nastavak na Nezavisne Novine...
