Bujice, kako se mogu kontrolisati

Izvor: RTS, 23.Avg.2016, 23:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bujice, kako se mogu kontrolisati

Klimu ne možemo kontrolisati, ali možemo njene posledice. Stručnjaci iz Srbije i sveta, učesnici konferencije na Šumarskom fakultetu, razgovaraju o zaštiti od bujičnih poplava - sve češćih i u Srbiji, ali i u svetu. Kažu da iako ne deluje tako, bujične poplave se mogu kontrolisati.
Velika kiša od male reke napravi veliki problem. >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Tih malih, bujičnih, u Srbiji je više od 2.000. Kad se izliju i naprave štetu - najčešće opravdanje je da se ne mogu kontrolisati. Stručnjaci to demantuju, ali apeluju na to da se promeni član 23 Zakona o vodama i briga o njima vrati državi.

"Mora da se uradi katastar bujičnih poplava, katastri su rađeni do sedamdesete godine, to je zastarelo", kaže Stanimir Kostadinov, profesor na Šumarskom fakultetu u Beogradu.
Ono što nije zastarelo je navika ljudi u Srbiji da kuće grade pored potoka.
"Odgovornost lokalne samouprave je da uredi urbanistički haos koji vlada, mora da se jednom sredi", kaže Kostadinov.
Bujice prave štetu i u regionu. U jakom nevremenu u Skoplju stradalo je dvadeset dvoje ljudi, uglavnom u prigradskim naseljima. Stručnjaci iz Makedonije ističu da je najveći problem što makedonski propisi ne razlikuju reke i bujice. Uz to se, kažu, u zaštitu ulaže malo i radi reda.
"Ja to kažem da je sve radi izbora. Da se zalaže narod pre izbora, kao da se sredi, vide betonski kamen, to se desilo prošle godine u Tetovu. Znači, napravljeno je nešto, ali u slivu ništa nije urađeno", kaže Ivan Blinkov, profesor na Šumarskom fakultetu u Skoplju. 
Ali, ista situacija je i u nekim delovima sveta. Profesor Idelfonso Pla Sentis, koji je radio u Latinskoj Americi, kaže da se više priča o posledicama, a manje o tome kako ih sprečiti.
"U Latinskoj Americi postoje dva fenomena: El Ninjo i La Ninja. Pojavljuju se već sto godina i pokazalo se da je šteta bila manja tada nego danas. Broj stanovnika je porastao, i mnogi se naseljavaju u područjima predviđenim za plavljenje", kaže Idelfonso Pla Sentis, profesor na Univerzitetu u Leidi.
Srbija je posle poplava 2014. u jačanje odbrambene infrastrukture uložila tri milijarde dinara na više od 300 kritičnih lokacija. Šteta od majskih poplava procenjena je na skoro dve milijarde evra.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.