Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 30.Jul.2011, 23:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Predlog Deklaracije usaglašen i poslat na usvajanje
BEOGRAD -
Odbor za Kosovo i Metohiju Skupštine Srbije usvojio je večeras usaglašen predlog Deklaracije o aktuelnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i uputio ga skupštini na usvajanje.
Od 13 prisutnih članova Odbora, njih 12 je glasalo za, dok je jedan član Odbora iz DSS bio protiv.
Usaglašenim predlogom Deklaracije, u koji je Tanjug imao uvid, osuđuje se svako nasilje i poziva da se kriza nastala jednostranim >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << aktom Prištine reši mirnim putem.
U predlogu je takođe navedeno da parlament podržava Vladu da nastavi dijalog koji vodi sa Prištinom sa ciljem da iznađe rešenja za konkretne probleme građana u južnoj pokrajini, kao i da dođe do trajnog kompromisnog rešenja.
Skupština, takođe, poziva međunarodnu zajednicu da osudi svaki jednostrani akt koji ugrožava uspeh dijaloga Beograda i Prištine.
U tekstu Deklaracije navedena je i obaveza Vlade da od međunarodnih misija zahteva da u skladu sa mandatom i okvirima datim rezolucijom 1244 SB UN ne dozvole jednostrane aktivnosti prištinskih institucija kojima se ugrožavaju mir, stabilnost, mogućnost iznalaženja kompromisnog rešenja, ali i menja postojeće stanje na terenu.
Skupština posebno obavezuje Vladu da u svim okolnostima koje bi mogle da nastupe učini sve što može da zaštiti živote i imovinu, prava i slobode građana Kosova, a posebno srpskog i drugog nasiljem ugroženog stanovništva.
O tom predlogu Deklaracije tokom večeri očekuje se izjašnjavanje resornog odbora za Kosovo i Metohiju.
DSS ne želi EU kao posrednika u pregovorima
Šefovi poslaničkih grupa na sastanku sa predsednicom Skupštine Slavicom Đukić Dejanović nisu se večeras dogovorili o tekstu deklaracije o krizi na Kosovu i Metohiji.
Poslanik Demokratske stranke Srbije Slobodan Samardžić rekao je novinarima u Skupštini da vladajuća većina nije prihvatila amandman te stranke kojim se traži da Evropska unija ne bude posrednik u dijalogu Beograda i Prištine.
Samardžić je ukazao da Evropska unija nije bila neutralna već da je navijala za albansku stranu. DSS traži da se dijalog Beograda i Prištine vodi uz pokroviteljstvo Ujedinjenih nacija, rekao je on.
"Ako se dijalog nastavi uz posredovanje Evropske unije Srbija će biti u prilici da preda Kosovo", upozorio je Samardžić.
Đukić Dejanović je novinarima kratko rekla da je na sastanku šefova poslaničkih grupa analiziran "definitivan tekst deklaracije", ali da ima sugestija DSS koje vladajuća većina ne može da prihvati.
Skupštinski Odbor za Kosovo i Metohiju će analizirati sugestije u vezi sa tekstom deklaracije, rekla je ona.
Skupština je posle pauze zbog konsultacija nastavila rad posle 21 čas.
Za raspravu se javilo 43 poslanika
Za raspravu o Deklaraciji o aktuelnoj situaciji na Kosovu i Metohiji, na vanrednoj sednici u Skupštini Srbije, za reč se prijavilo 43 poslanika.
Kako je rečeno novinarima u skupštini, obraćanje predsednika Srbije Borisa Tadića narodnim poslanicima očekuje se po završetku rasprave, a pre usvajanja Deklaracije.
U debati koja je počela nešto pre sedam časova, do sada se za reč javilo desetak poslanika.
Kod usvajanja Deklaracije procedura je specifična, pa se o uloženim amandmanima ne raspravlja 24 sata nakon što su uloženi, već u jedinstvenom pretresu.
Kako se nezvanično može čuti, a i po procenama poslanika, završetak rasprave ne očekuje se pre ponoći.
ZES traži poštovanje 1244, SRS povratak policije na KiM
Amandmanima na Predlog deklaracije o stanju na Kosovu i Metohiji poslanički klub "Za evropsku Srbiju" zatražio je od vlade da preduzme neophodne mere za dosledno poštovanje Rezolucije 1244, dok radikali insistiraju na potpunom sprovođenju aneksa tog dokumenta, kojim je predviđen povratak određenog broja srpskih vojnih i policijskih snaga na KiM.
Poslanička grupa DSS na Predlog deklaracije narodne skupštine Republike Srbije o aktuelnom stanju na Kosovu i Metohiji nakon jednostranih i nasilnih akata privremenih institucija samouprave u Prištini uložila je kao amandman svoj predlog deklaracije - O definisanju nove državne politike o Kosovu i Metohiji.
ZES je uložio pet amandmana kojima, pored ostalog, traži da se deklaracijom naglasi da je Kosovo i Metohija pod privremenom upravom UN.
Takođe, da se od Vlade Srbije zahteva da preduzme neophodne mere za dosledno poštovanje Rezolucije 1244 SB UN od strane svih međunarodnih misija na Kosovu i Metohiji.
Precizira se i da pojedine međunarodne misije krše statusno neutralne okvire nekim svojim aktivnostima, koje su im poverene Rezolucijom 1244.
Pored ostalog, ZES traži da u deklaraciji stoji da je za iznalaženje kompromisnog rešenja najbolji način dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU, kojoj je mandat poverio UN, umesto statusno neutralnih medijatora, kako je vlada prvobitno predložila.
ZES zatim od vlade traži da se obaveže da će od međunarodnih misija zahtevati da ne dozvole menjanje postojećeg stanja na terenu, pored onoga što je već navedeno, a tiče se ugrožavanja mira, stabilnosti i mogućnosti iznalaženja kompromisa.
Poslanička grupa SRS svojim amandmanima, pored ostalog, traži da Vlada Srbije insistira kod međunarodne zajednice na potpunom sprovođenju aneksa 2 Rezolucije 1244 koji govori o povratku dogovorenog broja srpskog vojnog i policijskog osoblja ja teritoriju Kosova i Metohije.
Radikali traže i da se u deklaraciji navede da su privremene prištinske institucije pokušale da promene realno stanja na terenu uz podršku NATO i većine članica EU.
DSS je predložio deklaraciju u pet tačaka kojom se, pored ostalog, traži otvaranje novih pregovora o svim osnovnim pitanjima i skladu sa rezolucijom 1244, pod okriljem i u organizaciji SB UN, da se politika zemlje aktivno okrene međunarodnim činiocima koji su spremni da je podrže u različitim međunarodnim aktivnostima.
DSS traži da se odmah preduzmu akcije kod međunarodnih organizacija, pre svega UN, OEBS-a i Saveta Evrope, kao i da se uspostavi unutrašnji politički konsenzus i nacionalno jedinstvo čiji će garant i kontrolor biti Skupština Srbije.
Bez podrške LDP-a, manjine uzdržane
Liberalno-demokratska partija neće podržati deklaraciju o Kosovu u Skupštini Srbije, jer ona ne predstavlja zaokret u odnosu na dosadašnju pogrešnu politiku, izjavio je poslanik te stranke Zoran Ostojić.
Pružamo ruku zaokretu u kosovskoj politici, ali u deklaraciji koja je predložena nema zaokreta, rekao je Ostojić i dodao da ta stranka smatra da je potreban povratak na politiku "kada je predsednik Tadić pocepao prošlogodišnju rezoluciju Vuka Jeremića i napisao drugu".
Šef poslaničke grupe manjina Balint Pastor izjavio je danas da će njegova stranka biti uzdržana u glasanju o Deklaraciji, jer je taj tekst nejasan, neprecizan i ne navodi mere koje bi Vlada Srbije mogla preduzeti.
Deklaracija je spisak lepih želja, sa formulacijama iz 2007. 2006. i 2005. godine, koje ne daju odgovore na važna pitanja, rekao je Pastor.
Poslanik Koalicije Albanaca Preševske doline Riza Haljimi izjavio je danas da ne može da podrži deklaraciju Vlade Srbije o Kosovu, mada je, priznao je, bolja od prethodnih.
Haljimi je, u skupštinskoj raspravi o tom dokumentu, rekao da se ne slaže sa mnogim konstatacijama u deklaraciji, kao ni sa stavovima o Kosovu, koje predominantno iznose njegove kolege poslanici.
On je, upoređujući položaj Srba na Kosovu sa položajem Albanaca u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa, ocenio da su uslovi za život u srpskim enklavama na Kosovu u mnogome bolji od onih koji postoje u Preševskoj dolini.
Narodni poslanik DSS Slobodan Samardžić za krizu na severu Kosova i Metohije optužio je ekspanzionističku politiku Albanaca u pokrajini i regionu, zapadne zemlje i Vladu Srbije koja je za saveznike izabrala upravo te zemlje.
U dijalogu s Prištinom Beograd postepeno priznaje nezavisnost Kosova, dodao je Samardžić, zbog čega njegova stranka smatra da je neophodna hitna promena državne politike prema južnoj pokrajini.
Dragan Todorović rekao je da će radikali podržati deklaraciju samo zato što ne žele da "naši neprijatelji seire nad podelama unutar srpskog naroda", ali je dodao i da sva odgovornost za problem Kosova pada na vlast.
Radikali su se založili za vraćanje kosovskog problema u UN, rekao je Todorović i upitao predstavnike vlasti: "zašto ste taj problem prebacili na EU, kad Srbija nije članica Unije".
Primećujući da bi bilo celishodnije da je ova sednica održana iza zatvorenih vrata predstavnik Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor izjavio je da tekst deklaracije za njih nije prihvatljiv, da će se kod glasanja uzdržati, ali da se on nada da to neće biti pogrešno protumačeno.
Deklaracijom treba da poručimo da smo i dalje opredeljeni za dijalog, koji je prekinut potezima vlasti u Prištine, rekla je danas u Skupštini Srbije predsednica poslaničke grupe Za evropsku Srbiju Nada Kolundžija.
Ta poruka je važna pre svega za građane na Kosovu, ali to je poruka i međunarodnim organizacijama, koje treba da spreče sve akcije koje dijalog ugrožavaju.
Odgovorno je tražiti da Srbija čini ono čime će pokazati da poštuje međunarodno pravo i međunarodne obaveze, ali i čime će pokazati ljudima na Kosovu da će učiniti sve da ih zaštiti i omogući im normalne uslove za život, rekla je Kolundžija.
Poslanička grupa SPS -JS će podržati deklaraciju, poručio je danas u Skupštini Branko Ružić i dodao da svi zajedno treba da izrazimo divljenje građanima i velikodostojnicima SPC koji su u posebnoj krizi na Kosovu primenili jedini mogući oblik protesta, "gandijevski", kako bi se izborili za svoje legitimno pravo.
Mi moramo da se borimo za naš državni i nacionalni interes i da apelujemo na staloženost i strpljenje i to pozivajući se na međunarodno pravo, jer smo mi subjekt tog prava, a ne neka samoproklamovana država Kosovo, rekao je Ružić.
Bilo kakav nasilni akt nije način da se problem reši, jedini put ostaje dijalog, a uslovi za nastavak dijaloga su najpre da se stvari vrate u prethodno stanje, a zatim i da se ono što su građani srpske nacionalnosti u pokrajini tražili formalizuje, napomenuo je Ružić.
Cvetković: Za krizu odgovorne privremene vlasti u Prištini
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković izjavio je na sednici parlamenta o situaciji na Kosovu i Metohiji da su krizu u pokrajini izazvale privremene vlasti u Prištini neodgovornim i jednostranim potezima usmerenim na pokušaj promene realnosti na terenu, izazivanje nemira među srpskim stanovništvom i instaliranjem svojih institucija na severu pokrajine.
Cilj privremenih vlasti u Prištini bio je da izazovu incidente, isprovociraju lokalno stanovništvo i otežaju poziciju Srbije", rekao je Cvetković.
Suštinski, cilj je bio da se isprovocira Srbija da prekine dijalog, koji je već dao prve rezultate, rekao je premijer.
Jeremić: Jednostranim aktima do državnosti
Kriza na Kosovu i Metohiji rezultat je pokušaja privremenih vlasti u Prištini da jednostranim aktima uspostave svoju državnost, ocenio je šef srpske diplomatije Vuk Jeremić na sednici Skupštine o Kosovu i Metohiji.
On je podsetio da su diplomatske aktivnosti Srbije u međunarodnoj areni usmereni na sprečavanje uspostavljanje državnosti.
"Ono čemu se sada u međunarodnom kontekstu pribegava jeste pre svega pritisak na države članice UN da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosmeta i da se izbore za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama", ukazao je Jeremić.
Prema njegovim rečima, Ministarstvo spoljnih poslova i drugi državni organi Srbije deluju stalno prema međunarodnim institucijama i članicama UN da bi se ta dva puta uspostavljanja državnosti Kosova onemogućila.
Šutanovac: Stalni kontakt s Kforom
Ministar odbrane Dragan Šutanovac izjavio je danas na sednici Skupštine o Kosovu da Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije od početka krize, 25. jula, postupaju u skladu sa svojim ovlašćenjima i međunarodnim sporazumom i u želji da spreče sukobe i gubitke života na obe strane.
Šutanovac je ocenio da je samo splet srećnih okolnosti što se nije dogodila veća tragedija od one koja se dogodila, te da je moglo biti više ranjenih i poginulih i više oštećenih vozila u neredima na severu Kosova.
On je rekao da su Ministarstvo i VS u konstantnom kontaktu sa Kforom, bilo da je to komandant Erhard Biler, bilo njegov zamenik preko Generalštaba, bilo komandant Južnog krila NATO-a koji komanduje iz Napulja.
Kfor je jedini autorizovan sporazumom iz 1999. godine na osnovu koga je završeno bombardovanje i na osnovu koga su ušle međunarodne snage na Kosmet, rekao je Šutanovac.
Ćirić: Srbija insistira na poštovanju sporazuma CEFTA
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić izjavio je u Skupštini da je kriza na Kosovu i Metohiji započeta blokadom plasmana srpskih proizvoda na teritoriji pokrajine.
"Vlada je zauzela jednoglasan stav da se radi o kršenju CEFTA sporazuma i zato smo uputilo zvanično pismo CEFTI, gde smo jasno ukazali da su odluke administracije u Prištini flagrantno kršenje tog sporazuma", rekao ej Ćirić.
On je rekao da je isto pismo upućeno i Unmiku.
"Procedura podrazumeva rok od 90 dana u kome će doći do rešenja problema. Ukoliko se to ne desi, Srbija ima prava da u sklopu međunarodne arbitraže zatraži nadoknadu štete koja je prouzrokovana nelegalnim aktom Prištine, rekao je Ćirić.
Bogdanović: Kfor izašao iz okvira svog mandata
Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović ocenio je danas, na sednici Skupštine Srbije, da je Kfor u potpunosti izašao "iz okvira Rezolucije 1244 i zauzeo pozicije Prištine".
Bogdanović je detaljno obavestio poslanike Skupštine Srbije o hronologiji krize na severu pokrajine.
Bogdanović je ocenio da je Kfor "prekoračio rezoluciju 12 44", što su Srbi na severu Kosova i Metohije protumačili kao podršku ciljevima Prištine, rekao je Bogdanović.
On je ukazao da je ovakvim postupanjem Kfor, umesto spuštanja tenzija, dopustio da se stvori utisak da vojna misija na grub način krši rezoluciju 1244, a Srbi na severu Kosmeta su strahovali da Priština preko Kfora ne dođe do svojih ciljeva.
To je doprinelo neredima i paljenju administrativnog prelaza Jarinje, rekao je, između ostalog, Bogdanović.
Stefanović: Situacija vrlo dramatična
Šef pregovaračkog tima Beograda u dijalogu s Prištinom Borislav Stefanović pozvao je danas poslanike Skupštine Srbije na jedinstvo, mimo partijskih razlika, kako bi se doprinelo razrešenju krize n a severu Kosova i zaštiti interesa države Srbije.
Stefanović je u prilog tome rekao da su sve vreme sa njim i ministrom Goranom Bogdanovićem proteklih dana na severu bili ljudi iz različitih stranaka, u nastojanju da se kriza reši mirnim putem.
"To su Dragiša Milović predsednik opštine Zvečan iz DSS -a, Slaviša Ristić predsednik opštine Zubin Potok iz DSS, zatim Ilić Branko predsednik opštine Leposavić iz DS-a, te Krstomir Pantović predsednik opštine Kosovska Mitrovica iz SNS. Tu je, naravno, i Radenko Nedeljković načelnik Kosovskomitrovačkog okruga", rekao je Stefanović.
On je kazao da su ti ljudi i sada sa narodom na barikadama, u očekivanju da se reši kriza.
Stefanović je inače ocenio da je situacija na severu Kosova i Metohije zaista dramatična, da ima elemenate vanrednog stanja, maltene ratnog sukoba.
Kragović: Politikom "Evropa nema alternativu" gubimo Kosovo
Poslanik Srpske radikalne stranke Ljubomir Kragović izjavio je na sednici Skupštine Srbije da Srbija politikom "Evropa nema alternativu" neće zadržati Kosovo i Metohiju i založio se za povratak kosovskog problema u Ujedinjene nacije.
"Zašto zloupotrebljavate dvanaestogodišnju borbu na Kosovu. U Evropu ući nećete", rekao je Kragović, obraćajući se Borislavu Stefanoviću, koji je prethodno izvestio o situaciji na severu Kosova i pregovorima s Kforom.
Kragović je optužio američkog ambasadora u Prištini Kristofera Dela i međunarodnog civilnog predstavnika na Kosovu Pitera Fejta da su dali saglasnost za nasilnu akciju prištinskih vlasti na severu Kosova.
Prema njegovim rečima, za poslednja dešavanja na Kosovu odgovornost snosi i Euleks, čija je uloga bila jasna, po njemu, još pre tri godine.
Vanredna sednica o KiM
Skupština Srbije započela je danas u 14 časova vanrednu sednicu na kojoj će, na zahtev vlade, biti razmotrena Deklaracija o stanju na Kosovu i Metohiji, nastalom nakon jednostranih i nasilnih akata privremenih institucija u Prištini.
Sednici prisustvuju predsednik Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković sa ministrima, te šef pregovaračkog tima Beograda Borislav Stefanović, koji je proteklih dana, zajedno sa ministrom za KiM Goranom Bogdanovićem, na severu pokrajine pokušavao da u pregovorima sa Kforom spreči eskalaciju krize.
Najnovija kriza na severu KiM izazvana je u noći između 25. i 26. jula, kada je specijalna jedinica Kosovske policije ROSU pokušala da zaposedne dva administrativna prelaza severno od Ibra, i tako proširi vlast administracije u Prištini na čitavu teritoriju pokrajine. Srbi sa severa KiM odgovorili su protestima i blokadom puteva, koji i dalje traju.
U Deklaraciji, koju je predložila vlada, izražava se spremnost da i u postojećoj situaciji, u kojoj se ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet države, Srbija doprinese mirnom i sporazumnom rešavanju tog pitanja na osnovu načela i normi međunarodnog prava i svog Ustava.
Vlada se obavezuje da donese konkretne mere usmerene na nastavak svih državnih funkcija Srbije na teritoriji Kosova i Metohije u uslovima dodatnih opstrukcija i pritisaka privremenih institucija samouprave i dela međunarodne zajednice.
Takođe, vlada se obavezuje da donese konkretan i sveobuhvatan plan mera koje će biti preduzete u svim oblastima njenih nadležnosti za slučaj pogoršanja stanja na Kosovu i Metohiji.
Predstavnici šest ambasada prate sednicu
Sednicu parlamenta o situaciji na Kosovu i Metohiji pratiće danas u predstavnici međunarodne zajednice u Beogradu, rečeno je Tanjugu u Skupštini Srbije.
Predstavnici ambasada Rusije, Kine, Indije, Slovačke, Sjedinjenih Američkih država i Alžira pratiće tok rasprave sa balkona velike sale Doma narodne Skupštine.
Posebno se obavezuje da u svim okolnostima koje bi mogle nastupiti efikasno deluje na zaštiti života i imovine, prava i sloboda građana pokrajine, a posebno srpskog i nealbanskog stanovništva.
Vlada Srbije obavezuje se i da će od međunarodnih misija na Kosovu i Metohiji zahtevati da, u skladu sa svojim mandatom i okvirima Rezolucije1244 UN, ne dozvole jednostrane aktivnosti privremenih institucija u Prištini kojima se ugrožava mir, stabilnost i mogućnost iznalaženja kompromisnog rešenja.
Predsednik Srbije Boris Tadić poručio je pred današnju vanrednu sednicu Skupštine Srbije o Kosovu, da zasedanje srpskog parlamenta treba da doprinese smirivanju situacije.
"Atmosfera u Srbiji treba da bude stabilna i mirna, i zbog toga je izuzetno važna sednica Skupštine Srbije koja bi trebalo da doprinese smirivanju situacije a ne razbuktavanju", rekao je Tadić za B92.
On je kazao i da svako u ovom trenutku ima svoj deo odgovornosti za situaciju na Kosovu i Metohiji i da niko ne treba da je instrumentalizuje u svoje pojedinačne partijske ili grupne interese ili individualne interese.
Deklaracija koja bi danas trebalo da bude usvojena biće osmi dokument koji je najviše zakonodavno telo usvojilo o južnoj pokrajini od 2000. godine.
Odbor za KiM prihvatio predlog Deklaracije
Odbor za Kosovo i Metohiju prihvatio je u načelu vladin predlog Deklaracije o aktuelnom stanju na Kosovu i Metohiji, o kome će danas raspravljati Skupština Srbije.
Odbor za Kosovo i Metohiju ponovo će sastati u toku dana, kako bi se izjasnio i o predlozima i amandmanima koji budu podneti.
Kako je Tanjugu rečeno u Srpskoj radikalnoj stranci, oni su podneli pet amandmana na predlog Deklaracije, dok su u Demokratskoj stranci Srbije rekli da su i oni podneli svoj predlog Deklaracije u pet tačaka u vidu amandmana.
Svi članovi Odbora iz vladajućih stranaka i opozicije pozvali su na jedinstvo i konstruktivnu raspravu, bez uplitanja stranačkih interesa, o ovom značajnom državnom pitanju.
Kolundžija: Situacija na Kosovu ozbiljna
Šef poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija izjavila je da je situaciji na Kosovu i Metohiji ozbiljna, izuzetno složena i sa ogromnim potencijalnom da preraste u dramatičnu.
Kolundžija je uverena, kako je rekla novinarima pred početak vanredne sednice, da će poslanici uspeti da postignu što širu podršku, kako bi se usvojila predložena deklaracija o Kosovu sa što većim brojem glasova.
Ona je rekla da su na Predlog deklaracije o stanju na Kosovu i Metohiji nakon jednostranih i nasilnih akata privremenih institucija samouprave u Prištini podneti amandmani i da će se tražiti rešenja kojima će biti pokazan jasan stav Srbije za sve što se dešava na Kosovu i Metohiji, ali i jasna podrška skupštine Vladi Srbije i državnim institucijama da se preduzima sve kako bi se sačuvao mir i nastavio pregovarački proces.
"Jedina rešenja koja mogu biti mirna i prihvatljiva za sve građane jesu da se razgovara", naglasila je Kolundžija.
Ilić:Amandmanima usaglasiti deklaraciju
Šef poslaničke grupe Nove Srbije Velimir Ilić izjavio je da je Deklaracija Skupštine Srbije o aktuelnom stanju na Kosovu i Metohiji puna nejasnoća, ali da će se one kroz amandmane i pretrese dovesti u red i usaglasiti.
"Imate situaciju da će Vlada Srbije delovati ako nastanu neke komplikacije, a nas interesuje na koji način i kako će Vlada da zaštiti građane Srbije i šta će konkretno da uradi", rekao je Ilić novinarima u Skupštini Srbije.
Ilić smatra da nije dorečeno i jasno da li će vlada zaštititi građane samo verbalno ako dođe do nekih sukoba, te kako i na koji način će građani srpske nacionalnosti na Kosovu dobiti zaštitu.
Ilić je naglasio da je deklaracija "jedna od onih više puta usvajanih i nije konkretna" i da će zatražiti njeno pojašnjenje od premijera Mirka Cvetkovića i predsednika Srbije Borisa Tadića.
On je dodao da Srbija ima rezoluciju Saveta bezbednosti UN 1244 i da je potrebno da se ta rezolucija ispoštuje.
"Iza Rezolucije 1244 stoji ceo svet, a niko je ne poštuje", naglasio je Ilić i podvukao da je čak ni srpska vlada nije u dovoljnoj meri poštovala.
Šef poslanika NS je dodao da mu je drago što postoji jedinstvo svih političkih partija u Srbiji oko ovog pitanja i da je potrebno da sve one zajedno dorade deklaraciju.
Marković: Tači je glavni krivac
Predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma izjavio je da će poslanici te stranke glasati za Deklaraciju o stanju na Kosovu i Metohiji, a kao glavnog krivca za situaciju na Kosovu označio je kosovskog premijera Hašima Tačija.
"Očigledan pokazatelj toga je da je Hašim Tači onoga dana kada je podignuta optužnica protiv njegovog zamenika Ljimaja postao nervozan. Tačiju je mesto u Haškom tribunalu, a Srbija treba da nastavi dijalog i da pregovara", rekao je Marković novinarima u Skupštini Srbije nakon sastanka šefova poslaničkih grupa sa predsednicom parlamenta Slavicom Đukić-Dejanović.
On je dodao da je Srbija uvek proglašavana krivom za sve što se dešavalo, ali da sada od međunarodne zajednice očekuje da imenuje pravog krivca i da Srbija do kraja godine dobije status kandidata za članstvo u EU.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...









