Štednja za sigurniju starost

Izvor: RTS, 18.Jul.2011, 09:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Štednja za sigurniju starost

Penzije će ubuduće biti sve manje, jer će doći do topljenja državnih penzionih fondova. Oni koji rade već sada bi trebalo da misle na to kako da osim državne penzije, obezbede dodatni novac za starost. To se može postići uplatama privatnih penzija u dobrovoljne penzione fondove ili uplatama životnog osiguranja.

Broj penzionera u Srbiji svake godine se povećava i penzioni fond odavno nije dovoljan za isplatu penzija. U mnogim zemljama privatne penzione fondove >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << koristi veliki broj građana. Kod nas nisu toliko popularni.

Pretpostavlja se da će u budućnosti, zbog dužeg životnog veka broj penzionera u odnosu na broj zaposlenih samo rasti. To praktično znači da će ubuduće penzije biti sve manje i da bi oni koji rade već sada trebalo da misle na to kako da osim državne penzije, obezbede dodatni novac za starost.

"Tendencija topljenja državnih penzionih fondova će u jednom trenutku dovesti do toga da će obična penzija biti socijalni dodatak, odnosno minimum za preživljavanje, a sve ostalo je na građanima da sami sebi obezbede unapred", kaže Dušan Uzelac sa portala Kamatica.

Jedan od načina da se to uradi je uplata tzv. privatnih penzija u dobrovoljne penzione fondove. Što se ranije počne u njih ulagati, to će penzija biti veća.

Ima ih nekoliko u Srbiji, a procedura je prilično jednostavana. Potpiše se ugovor sa fondom o otvaranju računa i dogovori se o sumi koju građanin želi da uplaćuje.

Primera radi, ako se odlučite da mesečno od plate odvajate 30 evra u penzioni fond, pod uslovom da je prinos na godišnjem nivou 4 odsto, za dvadeset godina imaćete nešto više od 10.060 evra. Sledećih dvadeset godina, mesečno će vam se isplaćivati malo više od 60 evra, a možete da podignete i sav novac odjednom.

Uplata životnog osiguranja

Jedna od solucija koju možete da izaberete, kada mislite na starost, je i uplata takozvanog životnog ili penzionog osiguranja.

"Odlučio sam se za životno osiguranje kako bih u vreme kad odem u penziju obezbedio neka sredstva jer predpostavljam da će mi se tada prihodi znatno smanjiti. Uložio sam u životno osiguranje jer predstavlja neku vrstu životnog obezbeđenja, ne samo mene, nego i mojih najmilijih u slučaju nepredviđenih velikih finansijskih gubitaka, bolesti", kaže Srđan Kotor.

Sa ovim ekonomskom krizom, mnogi se pitaju koliko je sigurno ulagati svoj novac sada, za nešto što će im koristiti tek za 20-ak godina. Upućeni tvrde da je rizik manji od izvesnosti da u će budućnosti penzija biti dovoljna jedino za preživljavanje.

"Rizik u poslovanju penzionih fondova sveden je na minimum jer država rigidnom procedurom upravljanja tim fondovima ograničava svako moguće rizično poslovanje vezano za te fondove", kaže Dušan Uzelac.

Stručnjaci savetuju građanima da pre nego što odluče u koji će fond ulagati novac za starost, dobro prouče njihove ponude i razmisle o tome koliko novca mesečno, kvartalno ili godišnje mogu da odvajaju za stare dane. Za sve nejasnoće građani mogu pitati u Narodnoj banci Srbije i mirno sačekati starost.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.