S tri diplome živim od penzije

Izvor: Vesti-online.com, 01.Apr.2014, 06:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

S tri diplome živim od penzije

Užičanin Nikola Tešović ima 32 godine, tri fakultetske diplome, diploma arheologije, master antropologije i master istorije poređane su na radnom stolu kao apotekarske flašice, sve stečene na Filozofskom fakultetu u Beogradu, odnosno državnom univerzitetu koji se nalazi na Šangajskoj listi najboljih visokoškolskih ustanova. Ali otadžbini to nije potrebno, jer rade samo banke, kladionice i kafane, a državne službe su prenapučene partijskim kadrovima. Nikola pak kruni četvrtu deceniju >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << života, a stalnog zaposlenja nema, pa nema.

Izneverene nade: Nikola kao student arheologije 

 

Zapošljavao se osam puta, naravno, uvek na određeno vreme, kao zamena onima koji su rođeni na vreme ili pravovremeno obezbediše uhlebljenje. U radnoj knjižici ima upisane oko četiri godine radnog staža. Nije mu smetalo gde će ostvariti svoje ustavnopravo na rad. Putovao je u 50 kilometara udaljeni Kosjerić, u zlatiborsko selo Jablanica, radio je i u užičkim osnovnim i srednjim školama, dobijao je pohvale od onih kojima je prenosio znanje, a od onih koji odlučuju - obećanja, i tako iz godine u godinu.

  Nikola Tešović

Knjiga mu je najbolji prijatelj, ali u pogrešnom vremenu partijskog zapošljavanja, stranačkih knjižica, poziciono-opozicionih dogovora Nikola je političkim rečnikom kazano, vanstranački kandidat, pa samim tim "nesnalažljiv" za život!

- Želim da budem slobodan i da verujem da u zemlji u kojoj sam rođen ima mesta i za nas koji nemamo nikakve veze sa politikom. U stranku neću, jer ne umem i ne mogu da pričam priče. Stranački i ideološki govor prikrivaju stvarnost i društvene nedostatke i ja sebe tu ne mogu da vidim. Završio sam tri fakulteta sa humanističkom potkom i kako bih ja mogao da izvrćem ono što sam naučio na studijama u nekakvom stranačkom govoru ili kampanji. To je za mene nezamislivo - drži se Nikola svojih ubeđenja.

Politika je na našim prostorima sudbina, ko se ne bavi njom ona se bavi njime na najokrutniji način.

- Neću da delim letke, da lepim plakate, da budem stranački višebojac i sveznalica ili ideološkim govorom da manipulišem masama. Tolike godine sam proveo družeći se sa knjigom, samo me struka zanima i ništa više. Da li možete da pretpostavite koliko su država i moji roditelji uložili u moje školovanje da bih ja sada pričao o nemogućnosti zaposlenja umesto da svoje znanje prenosim mladima i da budem društveno-koristan član društva. Zar treba da razmišljam o prekvalifikaciji nakon toliko stečenog znanja - pita se nezaposleni užički intelektualac.

 

Rad u epizodama

Osam puta je Nikola zasnivao radni odnos. Prvi put 2007. godine u Umetničkoj školi u Užicu. Najduže je radio u Osnovnoj školi "Nada Matić" u Užicu od 2008. do 2010. godine. Zatim je radio u užičkim osnovnim i srednjim školama, Osnovnoj školi "Mito Igumanović" u Kosjeriću, Osnovnoj školi u Jablanici i poslednji put je bio zaposlen prošle godine u Osnovnoj školi "Dimitrije Tucović" u Čajetini.

Za razliku od mnogih diplomaca koji su ostali u Beogradu ili napustili Srbiju Nikola nijednog trenutka nije razmišljao o takvom potezu.

- Izdržaću u veri i ubeđenju da ću u svom gradu i u svojoj zemlji dobiti posao. U tom stavu nema dileme. On je čvrst kao dorski stub - kaže Nikola.

Kao i većinu mladih koji su nezaposleni izdržavaju ga roditelji penzioneri. Tu činjenicu teško prihvata nadajući se da će se ipak jednog dana zaposliti kao profesor i od te zarade moći da živi.

- Pre nekoliko dana predao sam još jednu molbu, očekujem da naše sledeće viđenje i susret ne bude obeležen pričom o poslu kojeg nema!

 

Izbeglice od života

Svaki drugi mladi čovek u Srbiji koji ima do 25 godina je nezaposlen i za sada nema naznaka da će se ta situacija promeniti. Podaci o odlivu mozgova iz Srbije su alarmantni, Srbija je na drugom mestu u svetu po broju iseljavanja mladih, a zemlju je za poslednjih 25 godina napustilo više od 300.000 obrazovanih mladih u potrazi za boljim životom. U Srbiji se u odnosu na evropski prosek ulaže desetostruko manje u nauku, svega 0,3 odsto bruto društvenog proizvoda.

 
Pogledaj vesti o: Penzija

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.