Brisel vrvi od špijuna

Izvor: Večernje novosti, 22.Sep.2012, 23:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Brisel vrvi od špijuna

Sa završetkom Hladnog rata i penzionisanjem Le Kareovog Smajlija izgledalo je da su klasični špijuni zauvek otišli u penziju i da ćemo ih viđati još samo u filmovima, a o njihovim misijama čitati u romanima ili novinskim "kako je nekada bilo" člancima. Ostavljanje ceduljica ispod kamena, mikro-filmovi u šupljim ciglama, planovi pisani nevidljivim mastilom pa ušiveni u postave zimskih kaputa - sve to deluje tako staromodno i nestvarno u vremenu tehnoloških dostignuća koje omogućavaju >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << svakome ko poželi da nepozvan posmatra i oslušuje.Uostalom, golišave fotografije vojvotkinje od Kembridža Kejt Midlton uslikane su sa distance od nekih kilometar i 300 metara sa opremom vrednom oko 20.000 dolara, koju ima svaka bolje opremljena novinska redakcija. Šta li tek onda poseduju i koje mogućnosti imaju špijunske organizacije kojima je jedina svrha postajanja saznavanje tajni "neprijateljske strane"?Koliko su sada, u vremenu moderne diplomatije i "resetovanih" odnosa nekada velikih sila, "uposlene" te špijunske organizacije?Sudeći po tvrdnjama Alana Vinantsa, prvog čoveka Belgijske kontraobaveštajne službe (VSSE), špijuni nikada nisu bili življi u svojim aktivnostima nego danas. Samo u Briselu ih ima, kako tvrdi, "ne desetak, ne stotinjak, već više stotina sa svih strana sveta". Brisel je tako centar ne samo EU administracije i NATO, već i mesto koje okuplja najreprezentativnije uzorke i krem tajnih agencija našeg vremena. Za svakog "pravog špijuna", glavni gard Belgije je isto ono što je za klince prodavnica slatkiša, mesto gde jednostavno mora da se bude. "DOMAĆA" ŠPIJUNAŽA Neke razlike u špijunaži u Briselu ipak postoje. Tako među tamošnjim profesionalcima kruži tvrdnja da "špijuni iz Irana najviše špijuniraju ne druge, već svoje sopstvene ambasadore".- Ovde je sve kao u vreme Hladnog rata kada je međunarodna špijunaža u pitanju - kaže Vinants. - Brisel je mesto sa mnoštvom diplomata, poslovnih ljudi, međunarodnih institucija sa velikim brojem zaposlenih koji se nalaze u dodiru sa političkim, ekonomskim ili industrijskim tajnama.Rusija, Kina, Iran, tvrdi Vinants, ali i "prijateljske zemlje Evropskoj uniji", kao što su Izrael ili SAD, imaju u Briselu svoje agente.- Bilo bi naivno verovati da tek pojedine zemlje špijuniraju, a ostale samo posmatraju šta se događa - navodi prvi čovek belgijske špijunaže. - U ovom poslu razlika između neutralnih, prijateljskih i neprijateljskih agencija nestaje jer svi žele da se domognu ekonomskih ili naučnih projekata druge strane. Praktično, svaki tajni servis je u stalnoj borbi sa kolegama iz drugog tabora.Špijuni se danas najčešće predstavljaju kao diplomate, novinari, lobisti, poslovni ljudi ili studenti. A njihove mete su, baš kao i nekada - pohlepni ljudi, oni u finansijskim problemima ili sa radikalnim političkim idejama. Jednostavno, osobe sa "tamnim stranama ličnosti", idealne za ucenjivanje. Ili, pak, oni koji žele da budu kao "Bond, Džejms Bond".Vrbovanje je baš kao nekada - lični kontakti, zajedničke šetnje, prijemi po ambasadama... Neki se upecaju, neki ne.- Prestao sam da idem na ručak sa njim jer je stalno nešto zapitkivao, a da nikada nije rekao ništa o sebi - izjavio je za veb sajt "EU obzerver" jedan od službenika EU, koji je očigledno bio na listi pogodnih za obradu.Bez obzira na činjenicu da u Briselu od agenata svake vrste vri kao u košnici, Vinants kaže da je u poslednjih šest godina postojao samo jedan veliki primer međunarodne špijunaže - slučaj Hermana Sima, službenika ministarstva odbrane Estonije zaduženog za razmenjivanje tajnih informacija sa NATO i EU. Uhapšen je 2009. godine kao ruski špijun. Sim je Moskvi predao 3.294 tajnih dokumenata, od čega se 386 odnosilo na komunikacione i odbrambene sisteme NATO i EU. Njegov čovek za vezu bio je ruski obaveštajac koji se predstavljao kao biznismen iz Portugalije. Dostojno Le Karea.Sim je danas u zatvoru u Estoniji. Na saslušanju je rekao da je od Rusa bio plaćen tek 1.200 evra mesečno, ali da mu je bilo obećano da će postati oficir sa visokim činom i platom.Stručnjaci za modernu špijunažu kažu da je odavno prestalo vrbovanje na osnovu ideologije. Novac ili neka druga vrsta materijalne sigurnosti danas su jedini mamac.
Pogledaj vesti o: Penzija

Nastavak na Večernje novosti...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Brisel vrvi od špijuna

Izvor: Vesti-online.com, 22.Sep.2012

Sa završetkom Hladnog rata i penzionisanjem Le Kareovog "Smajlija" izgledalo je da su klasični špijuni zauvek otišli u penziju i da ćemo ih viđati još samo u filmovima, a o njihovim misijama čitati u romanima ili novinskim "kako je nekada bilo" člancima. Ostavljanje ceduljica ispod kamena, mikro-filmovi...

Nastavak na Vesti-online.com...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.