
Izvor: Radio 021, 25.Feb.2021, 21:19
Zašto raste broj novih slučajeva u Srbiji uprkos masovnoj vakcinaciji?
Srbija u Evropi i svetu prednjači po broju vakcinisanih, ali u poslednjih deset dana raste broj novozaraženih korona virusom, kao i broj pacijenata na bolničkom lečenju.
Tako je za razliku od, na primer, 15. februara kada je zabeležen 1.331 novozaražen slučaj, 24. februara registrovano 3.460 novoobolelih, a danas, 25. februara - 3.588.
"Mi efekte vakcinacije u Srbiji još uvek ne vidimo, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << oni će se tek videti u narednih mesec dana do dva meseca", kaže za RSE Marija Gnjatović, naučna saradnica Instituta za primenu nuklearne energije, objašnjavajući da je potrebno vreme da se razvije imunski odgovor.
Upitana kako objašnjava porast broja novozaraženih korona virusom uprkos vakcinaciji, Gnjatović kaže time što su se ljudi previše opustili i što možda i nemaju dovoljno informacija kada se mogu smatrati na neki način zaštićenim.
"Najveći broj ljudi u Srbiji primio je vakcinu proizvođača Sinofarm. Ova vakcina je jako kvalitetna i jako dobra, sa malo neželjenih dejstava, ali sporije stvara antitela u odnosu na moderne tehnologije, a to su Fajzer i Sputnjik V vakcina", navodi Gnjatović.
Pun efekat vakcine posle druge doze
Ona smatra da Sinofarmova vakcina "daje odlične rezultate" i navodi da sinteza antitela kod skoro svih vakcinisanih kreće dve nedelje ili kasnije u odnosu na drugu primljenu dozu.
"Primena vakcine Sinofarm je krenula oko 20. januara, još uvek nije prošlo dovoljno vremena od revakcine da ljudi mogu da se smatraju zaštićenim", navodi Gnjatović.
Fajzerova vakcina, kako kaže, najbrže stvori antitela, ali navodi da je i za nju potrebno nekoliko nedelja nakon prve doze. Gnjatović ističe da sve vakcine svoj puni efekat postižu tek nakon druge doze.
U Srbiji građani mogu da se odluče između četiri vakcine: američko-nemačkog proizvođača Fajzer/Biontek, ruske vakcine Sputnjik V, kineskog Sinofarma i od pre nekoliko dana i britansko-švedskog proizvođača AstraZeneka. I upravo su po ovom redosledu vakcine i stizale u Srbiju, ali je stigao najveći broj kineske vakcine, milion i po doza.
Međutim, do sada ni kineska ni ruska vakcina nemaju dozvolu Svetske zdravstvene organizacije ni Evropske agencije za lekove (EMA). Ove dve vakcine imaju odobrenje srpske Agencije za lekove i medicinska sredstva.
Srbija u vrhu zemalja po vakcinaciji
U Srbiji je vakcinacija počela 24. decembra a prvu vakcinu primila je premijerka Ana Brnabić. Tada su vakcinisani i ministarka rada Darija Kisić Tepavčević i član Kriznog štaba Predrag Kon.
Masovna imunizacija širom Srbije počela je 19. januara.
Za vakcinaciju protiv COVID-19 do 20. februara prijavilo više od 1.060.000 građana, dato je više od 1.135.000 vakcina, od čega su 420.000 druge doze, rekao je tada za RTS direktor Kancelarije za IT i elektronsku upravuMihailo Jovanović.
Prema podacima koje je ova Kancelarija dostavila RSE, Srbija je po broju vakcinacija na milion stanovnika na šestom mestu u svetu posle Izraela, Sejšela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije i SAD, dok je u Evropi druga posle Velike Britanije. Po broju revakcinacija na milion stanovnika Srbija je treća u svetu posle Izraela i Sejšela, a u Evropi je prva. Kancelarija za IT i elektronsku upravu je kao izvor ovih podataka navela eVakcina i Our World in data na dan 23. februar.
No, Marija Gnjatović, iz Instituta za primenu nuklearne energije upozorava da su se ljudi prerano opustili baš zbog tog broja vakcinisanih. Napominje da je u Srbiji potrebno vakcinisati verovatno još milion osoba da bi se smatralo da je značajno usporeno širenje zarazne bolesti COVID-19.
"Međutim nije u pitanju ni koliko ljudi, nego koliko brzo. Vrlo je važno da se postupak imunizacije završi u što kraćem roku. Da ne dopustimo da jednom broju ljudi već kreću da opadaju antitela i da nestaje imunitet dok se drugi vakcinišu. Onda i dalje nismo blizu kolektivnog imuniteta", ukazuje Gnjatović.
Epidemiološke mere i dalje važne
Marija Gnjatović napominje da je važno imati u vidu da i kada se razvije imunski odgovor ne postoje još uvek dokazi da osobe koje su vakcinisane i koje su definitivno zaštićene od razvoja neke teže kliničke slike, ne mogu kratkotrajno da budu rezervoari virusa i da ga šire dalje.
"Zbog toga je važno da se epidemiološke mere poštuju", poručuje Gnjatović.
Direktor Kancelarije SZO u Srbiji Marijan Ivanuša izjavio je 24. februara za TV K1 da je epidemiološka situacija pogoršana u Izraelu i Srbiji, zemljama vodećim po brzini vakcinacije, možda zbog umora od epidemije i mera i opuštanja građana.
Na sednici Kriznog štaba za borbu protiv virusa korona, održanoj u sredu 24. februara u Beogradu, nije doneta odluka o pooštravanju protivepidemijskih mera, ali je član Kriznog štaba, epidemiolog Predrag Kon, rekao da će u petak 26. februara biti uvedene nove mere koje će se odnositi na vikend.
Autor: Radio slobodna Evropa, 021
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.021.rs. Preuzimanje fotografija je dozvoljeno samo uz saglasnost autora.