Toplane između ekonomije i socijale

Izvor: B92, 05.Nov.2010, 05:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Toplane između ekonomije i socijale

Beograd -- Poskupljenje grejanja nužno je da bi sistem stabilno funkcionisao i više cene mogu se očekivati u gradovima širom Srbije, najavljuju u Udruženju toplana Srbije.

Kako navode, lokalne samouprave sada treba da utvrde realnu cenu grejanja, kojom bi se mogli platiti energenti i troškovi toplana.

I pored poskupljenja, elektranama je, kako kažu, usluga grejanja u ovom trenutku ekonomski neisplativa, ali je cena za građane kao krajnje korisnike previsoka. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<

Suština problema je između te dve krajnosti - kako da grejanje bude ekonomski održivo, ali i socijalno podnošljivo.

Posle Beograda i Novog Sada, skuplje grejanje, za 15 odsto, odobrilo je i gradsko veće Kragujevca.

"Mi se zaista nalazimo u jednoj nezavidnoj situaciji, u kojoj moramo energente da nabavljamo avansnim plaćanjem, a sa druge strane, naša potraživanja prema našim korisnicima kasne”, kaže Katarina Milićević iz "Enegretike" Kragujevac.

Iako su najavili da ne razmišljaju o višim cenama, u Jagodini su se za jedan dan predomislili i sada, zbog skupog gasa, pregovaraju sa lokalnom samoupravom o poskupljenju.

U Nišu kažu da su oni zadovoljni poskupljenjem koje im je odobreno, i da neće tražiti još.

"Sa ovakvim minimalnim povećanjem nećemo dozvoliti da dođe do gubitka gradske toplane, s obzirom da toplana ni do sada nije poslovala sa gubitkom, a na drugoj strani ćemo popraviti likvidnost, koja nam je neophodna da bismo mogli da servisiramo naše usluge prema NIS petrolu”, naveo je direktor "Gradske toplane" Pirot Radovan Nikolić.

Usluge grejanja jesu u procepu između ekonomije i socijale. Jeftinog grejanja nema, jer su energenti skupi, a i većina se uvozi. Otuda i insistiranje nekih toplana na poskupljenjima i do 35 odsto.

Ipak, sa predstavnicima gradske uprave toplane su se našle uglavnom negde na sredini.

"Građanima je zaista to veći balast, jer su plate zamrznute, ili je rast nominalno minimalan. Rešenje se nalazi u celokupnoj transformaciji javnog sektora, prevashodno javne administracije”, kaže Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja.

A evo šta kažu oni koji na kraju grejanje treba da plate:

"Prvo što bih uradio kad bih uveo grejanje - tražio bih da koliko potrošim toliko i da platim, jer meni je ovo iluzorno da cele godine plaćate nešto što ne trošite”; "Pa, ništa, grejaćemo se na drva. Ja se ionako grejem na drva”; ”Mislim da je moglo da se odloži, da prođe ova zima”, navode pojedini građani.

Neka vrsta rešenja bila bi, smatraju stručnjaci, ugrađivanje merača toplote. Tada bi se plaćalo tačno onoliko koliko se i potroši.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.