Izvor: Blic, 28.Jan.2011, 01:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Teatar kao polje političke borbe

Oliver Frljić je reditelj koji je zatalasao (pozorišnu) javnost od Rijeke, preko Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Subotice i Novog Sada predstavama “Turbo folk”, “Buđenje proleća”, “Proklet bio izdajica svoje domovine”... Krajem prošle godine u Narodnom pozorištu Subotica premijerno je izveden njegov autorski projekat “Kukavičluk”, predstava kojom vivisekcira aktuelna društvena pitanja. Ovaj hrvatski reditelj prvi >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << put gostuje u Beogradu 29. januara na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta sa predstavom “Buđenje proleća” F. Vedekinda u izvođenju Zagrebačkog kazališta mladih.

Gostujete u JDP-u sa "Buđenjem proleća” F. Vedekinda , predstavom za koju ste dobili nagradu na festivalu u Užicu, kojom ste protresli javnost, ne samo u Hrvatskoj, zbog koje su vam čestitali na hrabrosti. S kojom idejom, potrebom, motivom ste uopšte krenuli da radite tu predstavu?

- Predstava je nastala kao odgovor na poplavu pedofilskih skandala u katoličkoj crkvi kojim smo svjedočili kroz prethodnih nekoliko godina. Sve je to eskaliralo prošle godine kad se pokazalo da je crkva godinama svjesno skrivala te stvari u svojim redovima, te štitila ljude koji su ih počinili. Predstava je također i odgovor na činjenicu da ova institucija i danas formira seksualni identitet mladih u našem društvu. Inače, ugovori između Republike Hrvatske i Svete stolice pokazuju svu glupost i vazalski mentalitet državnog vrha koji je vodio zemlju u trenutku njihovog potpisivanja. Tim ugovorima vam se u konačnici poručuje da su pozitivni zakoni koji bi trebali imati univerzalnu primjenjivost na svakog građanina Hrvatske zapravo vic. Jer svi smo pred zakonom jednaki, ali su pripadnici katoličkog klera jednakiji. Npr. u članku 8. Ugovora o pravnim pitanjima stoji: 'U slučaju sudske istrage o kleriku zbog možebitnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonikom, sudske vlasti će o tome prethodno obavijestiti nadležne crkvene vlasti’. Dakle, sudska vlast u ovom slučaju nije neovisna, a klerici imaju drugačiji tretman od nas običnih građana. Ugovor o gospodarskim pitanjima sadrži još više nebuloza. Smatrao sam da o tim stvarima treba govoriti jer crkva ima i te kakvu moć u hrvatskom društvu, iako ta moć danas nema vidljivost i ceremonijalni karakter koji je imala u devedesetim.

Vaša predstava "Turbofolk” je takođe protresla javnost. Sa njom ste bili i na 54. Sterijinom pozorju (2009.g.) kada je ocenjena i kao "najuzbudljivji događaj festivala”. Tom predstavom ste, između ostalog, vivisekcirali medije i njihovu ulogu, moć, karakter... Čini se da je danas to pitanje aktelnije nego ikad?

- Mediji su danas ključni. To najbolje pokazuju izbori. Više se ne odlučujemo za političku opciju, nego za medijsku sliku. Osim toga, mi ne razumijemo funkcioniranje medija, pa zbog toga i ne možemo kritički propitivati njihove sadržaje i sustave vrijednosti koji se njima prenose. Dobar primjer su mediji u Hrvatskoj tijekom proteklog rata koji su sotonizirali Srbe i kod većine stanovništva stvorili najgori oblik netrpeljivosti prema ovoj etničkoj zajednici. "Turbofolk” govori o svim tim stvarima. Nama se ponekad čini da u našim šovinizmima ima nešto esencijalno i zaboravljamo da su i oni tržišno organizirani. "Turbofolk” radi vivisekciju različitih odnosa medija, turbofolka kao glazbenog pravca i društvenog fenomena, njegove uloge u političkim procesima na ovim prostorima u pretprošloj dekadi, onog latentno fašistoidnog u nama...

Šta za vas znači pozorište?

- Volio bih da su moje predstave manje umjetnički uspjele, a da rade bar neke pomake u društvu. Pozorište vidim kao polje političke borbe. Nažalost, ponekad se borim sam sa sobom i vlastitim preživjelim političkim idejama.

U intervju "Ludusu” (juni 2009.) rekli da se u vašoj ličnosti prepliće više priča; ona o ne pripadanju, ona o temljnom razočarenju, ona o gluposti, A danas, šta kažete danas?

- Pokušavam biti čovjek. Ni manje, ni više.

Koju predstavu trenutno radite?

- Radim "Družbu Pere Kvržice” Mate Lovraka. Kroz ovu predstavu pokušavam se obratiti najmlađoj publici i govoriti im o nesebičnosti, solidarnosti, o radu u interesu općeg dobra – svim onim stvarima koje su im danas uglavnom nepoznanica.

Kog žanra nam je relnost?

-Mi živimo u jednoj realiziranoj distopiji, iako toga nismo svjesni. Tu više nema ni junaka, ni antijunaka.

Predstava "Otac na službenom putu" Koliko je poznato treba da režirate "Oca na službenom putu” A. Sidrana u "Ateljeu 212”. U kom smislu ćete praviti iskorak u odnosu na poznatu filmsku priču? "Mislim da je još prerano govoriti o tome kako ću raditi ovu predstavu. Iskorak će se dogoditi već samom činjenicom da Sidranov dramski tekst postavljamo u kazalištu. Riječ je o drugom mediju i drugom jeziku".

Zagrebačko kazalište mladih u JDP-u

Krajem januara Zagrebačko kazalište mladih gostuje na sceni JDP-a. Predstava "Generacija 91-95” - nastala je po motivima romana "Jebo sad hiljadu dinara” Borisa Dežulovića u režiji Šeparovića - biće izvedena 28. januara na sceni "Bojan Stupica.

Dan kasnije, 29. januara, na Velikoj sceni „Ljuba Tadić” je "Buđenje proljeća” Franka Vedekinda u režiji Olivera Frljića, a 30.januara. na sceni "Bojan Stupica” je predstava "Garaža” - koprodukcija ZKM-a i njujorškog teatra La MaMa. Predstava nastala prema istoimenom romanu Zdenka Mesarića, koji je dobio epitet najšokantnijeg i najmučnijeg hrvatskog romana.

Nastavak na Blic...