Šta sve nasleđujemo od roditelja

Izvor: Radio 021, 08.Maj.2017, 10:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta sve nasleđujemo od roditelja

Imate iste oči kao vaša mama i istu kosu kao tata, na primer. Međutim, ima dosta stvari za koje verovatno niste znali da ih takođe nasleđujemo od roditelja.

Visok nivo holesterola

Svakako da ishrana igra važnu ulogu u tome, ali možda još važniju imaju - geni. Oko jedan od 500 ljudi ima specifičnu genetsku mutaciju koja dovodi do povećanja nivoa holesterola. Oni imaju problem sa holesterolom čak i ako se hrane po preporuci lekara.

Ćelavost >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << kod muškaraca

Jedan od faktora koji igraju ulogu u gubitku kose kod muškaraca, smešten je u X hromozomu, a ovaj "problem" muškarci nasleđuju od majke.

Akademski uspeh

Nećete biti akademski uspešni samo zato što su vaši roditelji postigli uspeh na tom polju, ali naučnici kažu da oko 55 odsto vašeg uspeha zavisi od toga. Stotine gena su direktno zaslužni za to kako vam "ide" u školi. Dakle, ako su vaši roditelji imali dobre rezultate u školi i uopšte na akademskom polju, to znači da i vi verovatno imate potencijal za to.

Ljubav prema kafi

Ako pijete dosta kafe, možda su vaši geni krivac za to. Stručnjaci su sproveli studiju i uporedili ljude koji vole kafu i one koji je ne vole. Ispostavilo se da druga grupa imaju specifične gene zbog kojih njihov organizam sporije apsorbuje kafu. To znači da oni nemaju potrebu da svakodnevno piju kafu kako bi podigli energiju.

Dijabetes

Dijabetes tipa 2 se najčešće razvija kod starijih ljudi, ali ponekad se dešava da od te bolesti obole i deca i tinejdžeri koji vode aktivan život. U najvećem broju takvih slučajeva reč je o genetskoj mutaciji, mada ulogu, naravno, igra i ishrana.

Slepilo za boje

Nemogućnost da razlikujete određene boje ponekad je nasledna, a najčešće se naslednim putem prenese sa majke na sina. U većini slučajeva, muškarci su ti koji imaju slepilo za boje.

Netolerancija na laktozu

Možda zvuči iznenađujuće, ali čak 65 odsto odraslih ljudi ima smanjenu sposobnost da vari laktozu ili mlečni šećer. Za to je odgovoran jedan gen. Kada je dete veoma malo i treba mu mleko da bi preživelo, njegovo telo proizvodi enzim da bi svarilo laktozu. Kako osoba odrasta, smanjuje se sposobnost da organizam apsorbuje mlečne proizvode. Samo mali broj ljudi ima gen za toleranciju glukoze, što znači da mogu da svare mleko u bilo kom životnom dobu bez problema.

Umeće vožnje automobila

Stručnjaci kažu da od roditelja nasleđujemo umeće vožnje automobila. Svako od nas može da nauči pravila u saobraćaju, da prođe obuku i položi testove, ali oni koji imaju određene gene su bolji vozači jer se bolje orijentišu i imaju bolje reflekse.

Kratkovidost

Verovatnoća da je dete kratkovido ili da će u budućnosti imati taj problem je nasledna. Ako oba roditelja imaju ovaj problem sa vidom, rizik da ga ima i dete je oko 50 odsto.

Ipak, naučnici smatraju da nije genetika zaslužna baš za sve. Deca koja provode manje vremena ispred računara imaju daleko manje šanse da budu kratkovida.

Autor: Mondo

Nastavak na Radio 021...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.