Izvor: Blic, 25.Maj.2009, 14:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Šansa u salašima i porodičnim firmama
NOVI SAD - Porodična manufaktura prehrambenih proizvoda od dunje ili šipka, seoski ili salašarski turizam, otvaranje konstalting preduzeća ili stari zanati su oblasti kojih bi, prema tvrdnjama uspešnih novosadskih privrednika, trebalo da se drže Novosađani koji usred ekonomske krize i otpuštanja spas pokušaju da nađu u konkursima za samozapošljavanje. Ovakve konkurse, nakon Nacionalne službe za zapošljavanje i pokrajinskog sekretarijata za rad, prošle nedelje odlučio je da raspiše >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i grad Novi Sad.
Prema ideji gradskih vlasti, Novosađani od 18 do 35 godina na listi nezaposlenih, a imaju biznis plan ili bar ideju, mogu da dobiju 130.000 dinara da sebi obezbede prostor, opremu ili alat. Istu početnu sumu nezaposlenima nudi i pokrajine na konkursu otvorenom 4. aprila, kao i Nacionalna služba za zapošljavanje, gde ga raspisuju bar dvaput godišnje. Oni koji dobiju taj novac biće brisani sa liste nezaposlenih, a u obavezi su da svoje preduzeće održe u životu bar dve godine. Mnogim Novosađanima ovo zvuči kao nemoguća misija i način da se statistički smanjuju liste nezaposlenih, postavljajući ujedno pitanje kakav se uopšte posao može pokrenuti sa 1.300 evra?
- Verovali ili ne, ali se mnogo toga može učiniti sa tim novcem! Recimo, 1.300 evra je dovoljno da neko ko se bavi starim zanatima nabavi sebi neophodnu mašinu. Ili, ako već ima celu opremu, da bar registruje firmu. Oni koji žele ozbiljan posao i zaradu, mogu da se udruže sa još devetoro ljudi i tako dođu do početne svote do 13.000 evra, sa kojom se može i u poljoprivrednu manufakturu i u ugostiteljstvo. A tu svotu mogu položiti i kao depozit ili učešće za kredit - priča Jasmina Prodanov, žena koja je pre 13 godina sama stvorila "Agrotejp”, preduzeće za konsalting.
Violeta Nikolić, Novosađanka koja je prošle godine tako otvorila manufakturu najlon kesa, kaže da sa novcem sa konkursa za samozapošljavanje može da se uspe, ali uz mnogo napora i volje. Jer, kao i sve privrednike, početnike sačekuje brdo papirologije, taksi, birokratije i poreza, a prva zarada stigne tek posle nekoliko meseci.
- Godinu dana kasnije mogu da budem zadovoljna jer radi cela moja porodica, suprug, ja i stariji sin. Pristojno živimo, ali nije bilo lako. Odlučili smo se na konkurs posle godina čekanja na birou i dve godine rada na crno, gde smo skupili još oko 1.500 evra za start. Skoro pa da su nas ugušile kojekakve takse, bez njih bi sve bilo lakše - kaže Nikolićeva. Ona priznaje i da strahuje od narednih godinu dana, jer se posao još nije stabilizovao, a kriza je udarila na vrata.
Ekonomska kriza, smatraju novosadski privrednici, ipak ne bi trebalo da bude razlog za odustajanje od biznis plana, već samo znak za opreznost.
- Krizna vremena znače da ljudi ne mogu da funkcionišu na stari način. Moja je preporuka mladima da se udruže, i novcem i znanjem, i da ne oklevaju, već da potraže savet iskusnijeg preduzetnika - kaže Goran Vasić, direktor "Novosadskog sajma”.
Jasmina Prodanov ističe da treba napustiti megalomanske planove i koncentrisati se na male projekte koji donose mesečnu zaradu od koje može da se živi i ulaže u dalji posao. Ne treba, dodaje ona, očekivati bogatstvo preko noći. Ako bi ona birala lokaciju za preduzeće to bi bila periferija ili prigradsko naselje, jer su troškovi manji, a uslovi povoljniji.
- Manji porodični posao je nešto što bih preporučio u ova nesigurna vremena – kaže i Dragan Lukač, predsednik Privredne komore Novog Sada.
Svi sagovornici "Blica” se slažu u tome da su neizostavni dobar biznis plan koji će otkriti sve rizike profesije i vreme u kome bi ulaganje moglo da počne da se isplaćuje i konsultacije sa privrednicima koji imaju iskustva u biznisu. Jer vreme krize je vreme naglih uspona, upozoravaju oni, ali i naglog propadanja.
Nezaposlenima manja franšiza za pecivo
Koliko je samozapošljavanje popularno, pokazuje i podatak da je pekara "Milan” počela da obezbeđuje prodajna mesta za svoj proizvod upravo tako što je nezaposlenima ponudila franšizu jeftiniju za 1.200 evra.
- Nezaposleni tako ima šansu da otvori radnju i obezbedi jednu lepu platu za sebe, a naši proizvodi dobijaju dodatno prodajno mesto. Samo na Sajmu nama se javilo 60 zainteresovanih - kaže direktor firme Milan Selaković.
Otvaraju 600 malih preduzeća
Podaci Nacionalne službe za zapošljavanje i Sekretarijata za zapošljavanje, koji već četiri godine raspisuju ovakve konkurse, pokazuju da čak 80 odsto ovako osnovanih preduzeća ima šansu da preživi naredne dve godine.
- Samo na poslednjem konkursu preneli smo sredstva za otvaranje 600 preduzeća po ovom osnovu, a među njima ima i novosadskih. Preko konkursa za samozapošljavanje otvorene su hiljade firmi - kaže Miroslav Vasin, pokrajinski sekretar za rad.
Posao počeo na „smederevcima”
Jasmina Prodanov kao primer odlične ideje navodi priču o srbobranskom preduzetniku Miodragu Šondinu koji je za četiri godine, od početnika koji je na "smederevcima” i starim roštiljima uz pomoć otpuštenih žena iz Slovana napravio prvih 10 kilograma ajvara, stigao do proizvođača koji je ubrao priznanje za kvalitet "Novosadskog sajma”.
- Čovek je iznajmio salaš, nabavio nekoliko "smederevaca”, stari recept, okupio otpuštene žene i krenuo u posao. Danas ima pristojnu firmu. To je i moj savet: razmislite o salašima u okolini Novog Sada, o branju šipaka na Fruškoj gori, o potencijalu koji ima naša dunja - kaže Jasmina Prodanov.
Jasmina Prodanov
predsednica ženske sekcije PKV
Udružite se, i na prostoru na periferiji počnite manufakturu domaćih prehrambenih proizvoda (šipak, dunje) i povežite to sa seoskim turizmom.
Goran Vasić
direktor "Novosadskog sajma”
Bazirajte se na finalnim proizvodima u poljoprivredi, a uspeh može da očekuje bilo koja aktivnost vezana za Dunav i Koridor 10. U gradu je zapostavljena i briga o starima.
Dragan Lukač
predsednik gradske
Privredne komore Bazirajte se na malom, porodičnom poslu. Da sam ja u toj situaciji, sam bih se opredelio za otvaranje
nekog konstalting preduzeća.
Milorad Sredanović
direktor "Danubijusa”
Moj izbor bi uvek bio vezan za oblast poljoprivrede, pogotovo proizvodnje prehrane, jer Vojvodina za to uvek ima široke
mogućnosti.





