Samo tri odsto obradive zemlje u Srbiji pod sistemima za navodnjavanje

Izvor: Radio 021, 18.Avg.2018, 18:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Samo tri odsto obradive zemlje u Srbiji pod sistemima za navodnjavanje

U Srbiji pod sistemima za navodnjavanje nalazi se svega dva do tri odsto obradivih površina, što je sedam puta manje nego što je svetska praksa.

Osim nedovoljne površine, problem je i što se postojeći sistemi ne koriste dovoljno, pa se iz godine u godinu, naročito kad je suša trpi šteta, a prinosi su manji.

U Srbiji ima 3,5 miliona hektara obradive površine, a samo se oko 120 hiljada hektara navodnjava. Prema raspoloživim podacima Republičkog zavoda za statistiku, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << dominantan način navodnjavanja u celoj Srbiji je veštačka kiša, na oko 85 odsto navodnjavanja površina, dok se sistemi "kap po kap", a koji su sve zastupljeniji u povrtarstvu i voćarstvu, koriste na najmanjem prostoru, samo na oko pet odsto površina, dok su na oko deset odsto površina u upotrebi ostali tipovi navodnjavanja.

Na pitanje zašto je samo dva do tri odsto obradive površine pod sistemima za navodnjavanje u ministarstvu poljoprivrede za "Blic biznis" kažu da u predhodnom periodu nije bilo ulagano u sisteme za navodnjavanje, a da su razlozi različiti od nedostatka sredstava do tehničke dokumentacije.

- Treba istaći da se ni izgrađeni sistemi za navodnjavaje ne koriste dovoljno, zbog neadekvatnog održavanja, neispunjenosti projektorm utvrđenih performansi. Takođe, izostanak mera arondacije, ukrupnjavanja poseda, komasacije, ali i i nedovoljna uključenost korisnika u sistema u procese koji se odnose na ekonomiju poljoprivrede, uticali su na ekonomičnost primene navodnjavanja u okviru postojećih sistema i na razvoj novih sistema - ističu u ministarstvu.

Agrarni ekonomista Milan Prostran za "Blic biznis" ističe da je vrlo važno da kada se uvodi sistem navodnavanja vodi računa i o postojanju stajnjaka za đubrenje zemljišta, jer u protivnom ispiranjem ono se pretvara u jalovo.

- Navodnjavaje je naročito značajno za semensku robu u ratarskoj proizvodnji, povrtarstvu, a njegova je značajna primena i kod najmodernijih zasada voćnjaka i vinograda. To su poljoprivredni proizvodi gde ekonomija proizvodnje može da opravda investicije u navodnjavanje. Pošto se na dve godine dešavaju velike suše koje drastično umanuju prinose, na vreme je potrebno razmotriti kako i kolike površine zemljišta navodnjavati. Izrael recimo mora 100 odsto zemljišta da navodnjava, a kod nas bi bilo poželjno da to bude oko 20 odsto obradive površine. Tako ćemo bezbrižnije da utičemo na bilanse hrane, a i izvoz bi mogli da projektujemo dugoročno - ističe Prostran.

Trenutno u Srbiji pod sistemom za navodnavanje nalazi se dva do tri odsto obradivih površina, izgradnjom novih sistema, što je u planu, dostići će se šest ili sedam odsto. Prošle godine u Vojvodini je započeta izgradnja četiri sistema za navodnjavanje, a do kraja godine planirano je da svi ugovoreni radovi budu završeni.

U toku 2017. ugovoreno je izvođenje radova na pojačanom održavanju kanala – dvonamenskih sistema Rečej, Međa, Itebej, Jankov most I i II, na izgradnji crpnih stanica Kaloča, Jegrička i Pesir i radova na podsistemu Nova Crnja – Žitište, Tisa – Palić, Kikinda - CS Mokrinska II i Mali Iđoš.

- Radovi na pojačanom održavanju kanala – dvonamenskih sistema Međa su završeni, a radovi na pojačanom održavanju kanala – dvonamenskih sistema Rečej, Itebej, Jankov most I i II, na izgradnji crpnih stanica Kaloča i na podsistemima Tisa – Palić i Kikinda - CS Mokrinska II izvedeni su oko 50 odsto, dok su radovi na izgradnji crpnih stanica Jegrička i Pesir i na podsistemima Nova Crnja – Žitište i Mali Iđoš izvedeni do 15 odsto. Planirano je da svi ugovoreni radovi se završe do kraja ove godine - ističu u ministarstvu poljoprivrede.

U 2017. godini zaključeni su ugovori na pojačanom održavanju kanala – dvonamenskih sistema Rečej (186.986 evra), Međa (141.917 evra), Itebej (280.457 evra), Jankov most I i II (312.948 evra), na izgradnji crpnih stanica Kaloča (906.624 evra), Jegrička (707.970 evra) i Pesir (510.126 evra) i radova na podsistemu Nova Crnja – Žitište (430.360 evra) i Tisa – Palić (4.748.042 evra), Kikinda - CS Mokrinska II (1.799.515 evra) i Mali Iđoš (1.044.287 evra), kao i ugovori o vršenju stručnog nadzora nad radovima na izgradnji, rekonstrukciji i sanaciji vodnih objekata i sistema za potrebe navodnjavanja. Takođe, u 2018.godini zaključen je ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i izgradnji objekata u okviru sistema Mačva (4.123.193 evra). Ukupna ugovorena vrednost predmetnih radova iznosi 15.192.425 evra bez PDV-a. Ovim radovima obezbediće se navodnjavanje oko 47.954 hektara dodatnih površina poljoprivrednog zemljišta.

Ono što je u planu je i da se prošire aktivnosti na realizaciji projekta Razvoja sistema za navodnjavanje - Druga faza kroz realizaciju 18 projekata na području Bačke, Banata i Srema, kao i 10 projekata na nivou centralne Srbije.

Autor: Blic biznis

Nastavak na Radio 021...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.