Premijera Čovekove tragedije

Izvor: S media, 17.Mar.2010, 01:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Premijera "Čovekove tragedije"

U Novosadsoom pozorištu 17.marta biće održana premijera predstave "Čovekova tragedija" čuvenog madjarskog pisca Imrea Madača, u režiji Kokana Mladenovića, najavljeno je na konferenciji za novinare.

Delo, koje se smatra madjarskom verzijom Geteovog "Fausta", u originalu ima oko 4.000 stihova, a dramaturg Kata Djarmati je, kako je sama istakla, nastojala je tekst osavremeni tako što je stihove pretvorila u kombinaciju živog govora i poezije.

U centru zbivanja >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << drame je "sveto trojstvo" koje čine Adam, Eva i Lucifer. Adama glumi izuzetni Aron Balaž, Evu fenomenalna Agota Ferenc, a Lucifera u svemu posebna Emina Elor.

Zanimljivo je da djavola (Lucifer) tumači jedna žena, po izričitoj želji reditelja.

"U ženskom polu je mnogo više tajne i onostranog nego u muškom. To je razlika izmedju psa i mačke: mačka je, čak i kad je odana, ima dozu nepredvidive vernosti, što je bliže Luciferu nego Hristu.To je važno zato što u našoj 'Tragediji' nema boga. Bog je, kako kaže Lucifer, privremeno odsutan pa će on - Lucifer - morati da odigra i njegovu ulogu", rekao je Mladenović.

"Čovekova tragedija" predstavlja britku kritiku hrišćanstva i ljudske civilizacije uopšte. Glavni junaci putuju kroz vreme i na tom putu posećuju različite periode istorije čovečanstva i to one koji su odredili tokove civilizacije.

Predstava ansambla Novosadskog pozorišta bavi se fenomenom propale demokratije, izneverene revolucije, suvišnog znanja koje ne može da spase svet i religije koja ne nudi izlaz.

Madač (1823-1864) je bio madjarski advokat, političar i pisac plemićkog porekla. Nije imao književnih ambicija, već je više pisao za sebe, a kada je "Tragediju" poslao svom prijatelju Janošu Aranjiju, jednom od najvećih madjarskih pesnika 19. veka, ovaj ga je, uz nekoliko saveta, ohrabrio da je dovrši.

"Čovekova tragedija", nezaobilazno delo literature i školskih udžbenika u Madjarskoj, izvedena je na mnogim binama širom Evrope, a jedno pozorište u Budimpešti nosi Madačovo ime.

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.