Novi Sad – Štrausova inspiracija na lepom plavom Dunavu

Izvor: Luftika.rs, 06.Feb.2017, 08:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Novi Sad – Štrausova inspiracija na lepom plavom Dunavu

Malo je poznato da je Johan Štraus Mlađi, autor čuvene kompozicije “Na lepom plavom Dunavu” svoju karijeru započeo u Novom Sadu, gde je 1847. godine održao svoj prvi veliki koncert, pred prepunom salom. Jedno veče nije bilo dovoljno, pa je kralj valcera i naredne noći zabavljao Novosađane. Samo nekoliko godina kasnije, on je postao svetska zvezda, a njegove kompozicije i danas su poznate i cenjene.
U Novi Sad, Štraus je došao sa 22 godine, a iz našeg grada poneo je nekoliko uspomena >> Pročitaj celu vest na sajtu Luftika.rs << pretočenih u vrhunska dela. Komponovao je “Sećanje na Novi Sad” (Erinnerung an Neusatz), fantaziju koja je nastala na osnovu srpskih narodnih motiva. Nažalost, ova kompozicija je izgubljena, i nije sačuvana nijedna kopija.
Dok je boravio u Novom Sadu, Štraus je stekao prijatelje i družio se sa Novosađanima, a često je bio gost kod Konstantina Popovića, zvanim Komoraš, koji je skoro 40 godina držao ključeve gradske kase. Prilikom posete, Štrausu su se veoma dopale ovdašnje pesme, pa je često pevušio čitajući srpske pesmarice.

Vagner je za Štrausa rekao da je najmuzikalnija glava 19. veka, a upravo uz Štrausove kompozicije igrali su i Beograđani kada je u prestonici izvođena Aleksandrova četvorka (kadril, posvećen knezu Aleksandru Karađorđeviću), Slovenska spevanija i Srpski marš.
Najpopularnija kompozicija “Na lepom plavom Dunavu”, prema legendi, nastala je kada je Štraus bio gost u dvorcima grofa Koteka u Futogu i Sremskoj Kamenici. Note su nastale najverovatnije u Futogu, dok je kompozitor gledao Dunav i sremsku stranu. Nakon Novog Sada, on je turneju nastavio u Rumuniji i Rusiji, a ubrzo zatim i u Americi.

Ovaj veliki kompozitor rođen je pre skoro 200 godina, radio je kao bankarski činovnik, ali je krišom svirao violinu, i učio o teoriji muzike. Od tada, napisao je preko 168 valcera, 117 polki, kao i veliki broj marševa, mazurki i galopa. Umro je 1899. u 73. godini, a muzika bečkog kralja valcera redovno se izvodi na Novogodišnjim koncertima u Beču.
Pogledajte najpoznatija klasična dela svih vremena  

Nastavak na Luftika.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Luftika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Luftika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.