
Izvor: Radio 021, 06.Apr.2020, 21:03
Kako se raspravljati sa rasistom: Pet oborenih mitova
Mnoge dobronamerne ljude su iskustvo i kulturološka istorija navela ka stavovima koje ne podržava ljudska genetika.
Getty ImagesRasizam može da se obori činjenicama i naukom
Stereotipa i mitova o rasama ima i previše, ali to ih ne čini istinitim. I njih često čak ne izražavaju otvoreni rasisti.
Na primer: verovanje da su studenti iz Istočne Azije urođeno bolji u matematici, crnci imaju prirodan osećaj za ritam ili Jevreji su dobri sa novcem. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 <<
Mnogi od nas znaju nekoga ko razmišlja na taj način.
Posle pritisaka - nema mesta za rasizam i ksenofobiju u hrvatskoj diplomatiji Crna šminka na belim balerinama - da li je to rasizam Može li fudbal na Balkanu bez rasizma
Doktor Adam Raderford, genetičar i voditelj na BBC-ju, kaže: „Rasizam se danas u javnosti izražava otvorenije nego u bilo koje vreme kog se ja sećam i naša je dužnost da mu se suprotstavimo činjenicama."
Evo kako oboriti pet rasističkih mitova uz pomoć nauke i činjenica.
MIT BR. 1: DNK belaca i crnaca potpuno su drugačijiGetty ImagesSvi ljudi dele skoro ceo DNK sa svima drugima
Primarni pigment u ljudskoj koži je melanin. On služi tome da nas zaštiti od sunca.
On upija sunčeve ultraljubičaste zrake pre nego što mogu da unište folnu kiselinu, jedan od ključnih vitamina u našem telu.
Mnogi geni učestvuju u biohemijskim putevima koji za rezultat imaju proizvodnju melanina. Prirodne varijacije u tim genima ključni su uzrok za čitav spektar tonova boje kože kod ljudi.
Stoga, najveća genetska razlika u okviru ljudske rase može se naći između belaca i crnaca, je li tako? E, pa nije.
Kao prvo, skoro svi ljudi dele skoro čitav svoj DNK - činjenica koja dokazuje da je naše zajedničko poreklo iz Afrike.
Kao drugo, postoji veća genetska raznolikost na afričkom kontinentu nego u ostatku sveta zajedno.
Dva čoveka iz dva različita plemena u Južnoj Africi biće genetski različitiji nego Šrilankanac, Maor i Rus.
Mi možda kategorišemo ljude kao bele, crne ili smeđe, ali ove vizuelne varijacije ne odslikavaju precizno genetske razlike - ili pre sličnosti - koje postoje između nas.
MIT BR. 2: Postoji „rasna čistota"