
Izvor: Radio 021, 16.Sep.2019, 16:04 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Iz Drine se godišnje izvuče između 6.000 i 8.000 metara kubnih plutajućeg otpada
Plutajući otpad, koji godinama narušava izgled jedne od najlepših reka u regionu, Drine, a koji dolazi Limom sa nesanitarnih deponija iz Srbije, Crne Gore i, manjim delom, iz BiH, mogao bi, kako obećavaju nadležni, sledeće godine da postane prošlost.
Godinama unazad, nesanitarne deponije iz te tri zemlje prave "ostrvo od plastike" na Drini, te su se ministarstva zaštite životne sredine tih država ujedinila u rešavanju problema, a iz ministarstva poručuju da će deponija >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << u Prijepolju, koja predstavlja jedan od glavnih uzročnika plutajućeg otpada, sledeće godine biti zatvorena.
To je za Tanjug rekao pomoćnik ministra zaštite životne sredine Filip Abramović, koji kaže da je Ministarstvo finansiralo opštini Prijepolje izradu projektne dokumentacije za zatvaranje deponije i dodao da se na tome uveliko radi.
"Razmatramo da pomognemo i finansiranje uklanjanja deponije, kako bi ona što pre bila zatvorena. Nadamo se da će se to dogoditi u toku sledeće godine, jer je deponija u Prijepolju jedan od glavnih uzročnika nagomilanog otpada na Drini", rekao je Abramović.
Osim toga, kako "ružna slika" sa Drine o plutajućem otpadu više ne bi kružila, a koja je nedavno obišla svet u izveštajima svetskih medija, Ministarstvo je, dodaje Abramović, u saradnji sa EPS-om obezbedilo vozilo za prikupljanje otpada i namenilo ga Hidroelektrani Višegrad, čiji radnici taj otpad izvlače iz vode.
Ekipa Tanjuga otišla je u Višegrad, nedaleko od Hidroelektrane u tom gradu, inače mesta gde je nastao snimak o "ostrvu od plastike" na Drini, koji su podelili mnogi svetski i domaći mediji, i zatekla drugačiji prizor. U tom delu Drine ponegde plovi neka plastična flaša, na obali ima manjih ostataka smeća izvučenog iz vode, ali "ostrva od plastike" nema i reka izlgeda poprilično čisto.
Meštani Višegrada kažu da radnici Hidroelektrane redovno čiste to područje, a pre desetak godina postavili su i branu koja zadržava otpad kako ne bi stizao do hidrocentrale i ugrozio njen rad. Iz HE Višegrad za Tanjug navode da, iako ni u jednom aktu ne piše da su zaduženi za čišćenje plutajućeg otpada, moraju redovno da ga čiste, jer, kako kažu, ukoliko ne bi čistili ne bi bili u mogućnosti da proizvode električnu energiju.
Kažu da radnici HE Višegrad, godišnje iz Drine izvuku između 6.000 i 8.000 metara kubnih plutajućeg otpada. A kako izgleda Drina kada njom pluta otpad, ispričao je ribočuvar Milenko Garić iz Višegrada, koji kaže da smeće dolazi Limom, kreće se čitavom dužinom Drine i skuplja se za branu, a onda se, kako objašnjava, stvori "ostrvo" od plastičnih flaša. "Kada naiđe smeće, ne vidi se reka, izgleda kao neko plutajuće ostrvo smeća", kazao je Garić Tanjugu.
Autor: Tanjug
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.021.rs. Preuzimanje fotografija je dozvoljeno samo uz saglasnost autora.