Hranu prodaju i bajatu

Izvor: Blic, 05.Feb.2009, 12:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hranu prodaju i bajatu

NOVI SAD - Novosađani koji pri kupovini nisu obazrivi, lako mogu da plate i iz trgovina odnesu kući pavlaku kojoj je rok trajanja istekao dan ranije, kiselu vodu koja prema deklaraciji već skoro mesec dana nije za upotrebu ili čokoladu koja je „onda još ukusnija”. U nekim novosadskim marketima pribegavaju tome da robi pred istek roka trajanja drastično snize cenu i prodaju samo da ne bi bio bačen, a neki trgovci je čak svesno prenose iz jedne svoje prodavnice u drugu, bez obzira >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << na datum sa etikete.



Novosađanka Suzana Begović bila je zaprepašćena kada joj je prodavačica iz radnje pored zgrade u kojoj živi samoinicijativno ponudila da kupi mineralnu vodu od litar i po, koja inače košta 45, za samo 25 dinara. Odmah je, kaže, posumnjala da nešto sa tom vodom nije u redu. Na pitanje zašto je cena vode tako povoljna, prodavačica joj je bez pardona rekla da joj je rok istekao „pre neki dan” i posavetovala je da je „kupi i ne brine jer to je samo voda i da joj se ništa neće desiti ako je pije”. Njen sugrađanin Đura D. koji je kupio pavlaku, a da pri tom uopšte nije obraćao pažnju na to koji je datum utisnut na poklopcu, prošao je gore.

- Kada sam otvorio pavlaku, imao sam šta i da vidim. Buđ na sve strane. Nikad do tada nisam obraćao pažnju na datume, ali poučen lošim iskustvom, sada pri kupovini na svim proizvodima pogledam rok važenja. Ne želim više da kupujem mačku u džaku, jer naknadne reklamacije niko ne želi ni da prihvati, ni da uvaži - priča on.

Prodavačica jednog marketa u Novom naselju, uz molbu da ostane anonimna, kaže da su oni prinuđeni da prodaju robu kojoj je rok istekao. Vlasnici ovog marketa svesno stavljaju kvarljive proizvode na rafove, i to bez imalo griže savesti.

- Nedavno smo deo robe iz jedne radnje prenosili u drugu, i ukazivala sam vlasnici da čokolade kojima je istekao rok ne nosimo uzalud, jer nisu za prodaju. Na taj moj komentar, ona me je samo značajno pogledala i rekla „a šta fali tim čokoladama, možda su čak i ukusnije?” - jada se prodavačica, nemoćna da bilo šta promeni u radnji gde je zaposlena. Jedino što joj preostane je da stalne mušerije upozori da tu robu ne kupuju. Dešavalo joj se da neke mušterije vrate pokvaren proizvod i tada se, kako kaže, oseća veoma loše i bude je sramota.

Predsednik Udruženja za zaštitu potrošača Vojvodine Goran Papović tvrdi da trgovci veoma retko kupce upozoravaju na to da robi za nekoliko dana ističe rok i trude se da po svaku cenu robu prodaju, bez obzira na kvalitet.

- Prodavac je dužan da poštuje Pravilnik o prodaji robe sa nedostatkom, kao i Zakon o zaštiti potrošača, prema kojima je u slučaju reklamacije obavezna zamena, popravka proizvoda u roku od 15 dana ili vraćanje novca - zaključuje Papović.

Za razliku od Beogradam gde postoji „banka hrane” u koju se slivaju namirnice pred kraj upotrebe, Novi Sad ovako nešto nema. Namirnice iz te banke hrane dele se socijalno ugroženim osobama.

Proizvođači sami procenjuju kvalitet

Predsednik Udruženja za zaštitu potrošača Vojvodine Goran Papović kaže da je glavni problem i taj što je proizvođaču, bilo koje robe, dato da sam slobodno proceni koliki je rok trajanja nekog proizvoda. On navodi da proizvođači vode, gazirane ili ne, reklamacije na proizvod primaju samo 12 sati nakon punjenja, a za ostale pritužbe ne snose odgovornost.

- Ako vam se desi da kupite žabokrečinu od flaširane vode, nemate pravo nikom da se žalite. Prema njihovim procenama, svaka voda proizvedena u Srbiji je dobra voda! Isto tako, od 250 malih mlekara u Srbiji, samo proizvodi od dve, tri su pravog kvaliteta, od svih ostalih proizvodi su pod velikim znakom pitanja - kaže Papović.

Robu vrate dobavljaču

U „Univereksportovim” prodavnicama kažu da postoje dva načina kako se oslobađaju robe sa isteklim rokom trajanja. Olivera Ćirković, zadužena za odnose s javnošću u ovoj trgovinskoj kući, kaže da se dogovore sa dobavljačima da takvu robu preuzmu ili joj znatno snize cenu.

- Snižavamo cene samo onoj robi koja ne služi za ishranu, mada se trudimo da izbegavamo ovaj vid prodaje. Ako dođe do toga, kupac je u potpunosti informisan zašto je roba na sniženju i kada joj ističe rok trajanja. Takođe i dobavljač je informisan da je cena snižena i sa njima se dogovaramo sniženje. Obično ono bude oko 50 odsto - kaže Ćirkovićeva.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.