Izvor: Radio 021, 19.Okt.2018, 17:36 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Glumica Milena Dravić sahranjena u Aleji zaslužnih građana
Jedna od najvećih srpskih i jugoslovenskih glumica Milena Dravić sahranjena je danas u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
U prisustvu porodice, prijatelja, kolega i poštovalaca, legendarna glumica sahranjena je kraj svog supruga, glumca Dragana Nikolića.
Mitropolit Porfirije rekao je da je Milena Dravić bila obdarena mnogim talentima. "Najveći dar je imala, a to je ljubav. Nosila je dar ljubavi i po tome je ikona božja. Sve što je imala >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << sve darove pretvorili su se u darivanje. Svi darovi i talenti završavali su se u ljubavi koju je ona pružala svima", kazao je mitropolit Porfirije.
Prethodno je u Zvezdara teatru održana komemoracija na kojoj su o izuzetnom opusu Milene Dravić, njenoj neobičnoj harizmi, velikoj dobroti i talentu, autentičnosti i lepoti govorili direktor Zvezdara teatra, dramski pisac i akademik Dušan Kovačević, glumci Jelisaveta Seka Sablić, Anica Dobra, Vojin Ćetković i Branka Petrić, filmski poslenik Radoslav Zelenović, reditelji Jagoš Marković, Dejan Mijač i Stefan Arsenijević, književnik i akademik Ljubomir Simović i direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić.
"Ceo naš život je privikavanje na bol i kada pomislimo da smo jedan bol odbolovali, pojavi se nov, koji nas ponovo razboli i mi se povijemo da nas manje ima i da nas manje boli i tako umanjeni i uplašeni, čekamo da bol prođe. Zato danas imamo snage samo za dve reči: Zbogom Milena", oprostio se tom prilikom Dušan Kovačević.
Sablić je istakla da je Dravić bila neodoljiva u komediji i moćna u drami, dobra, iskrena, draga, lepa i hrabra do poslednjeg dana. "Ostaje da se ponosimo što je bila naša i što je publika obožavala od prvog dana i sigurna sam da njena duša ide ka nekom svitanju", rekla je Sablić.
Zelenović je naglasio da umetnički opus Milene Dravić predstavlja istoriju srpske i kinematografije bivše Jugoslavije, upečatljiv dokument jednog vremena.
"Svakom svojom ulogom, od filmova crnog talas, preko ratnih spektakala, do komedija i drama, donosila je nešto svoje, neponovljivo, uz pođednako priznanje kolega i kritike, i obožavanje publike. Pokazala je i dokazala nešto što je gotovo nemoguće - da se uvek može biti najbolji i uzor", rekao je Zelenović, podsetivši da je Dravićeva prvi dobitnik nagrade "Aleksandar Lifka" palićkog festivala, gde se poslednji put pojavila pred publikom u julu ove godine i pozdravljena gromoglasnim aplauzom.
Milena Dravić je preminula u noći između 13. i 14. oktobra u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa u 79. godini, posle duže bolesti.
Ostaće upamćena po više od 100 filmskih i 20 pozorišnih uloga, od kojih su mnoge višestruko nagrađivane. Najpoznatije uloge ostvarila je u filmovima "Kozara", "Ljubavni život Budimira Trajkovića", "Rad na odredjeno vreme", "Moj tata na odredjeno vreme", "Sekula se opet ženi", "Nije lako sa muškarcima", "Zona Zamfirova".
Poznata je još i kao učiteljica iz serije "Priče iz Nepričave", Vera iz "Policajca sa Petlovog brda", zatim kao Vukosava Petrović i Spomenka iz TV-komedija "Pozorište u kući" i "Lud, zbunjen, normalan".
Sa trećim suprugom i kolegom Draganom Nikolićem od 1972. do 1974. vodila je popularni šou TV-program "Obraz uz obraz".
Milena Dravić je igrala devojke, samohrane majke, seljanke, radnice, bila je i pionir i ekscentrična junakinja filmova "Crnog talasa", a velikim delom uspeh su joj donele ljubavne komedije u kojima je glumila uz Ljubišu Samardžića.
Bila je dobitnica glumačke nagrade na Kanskom festivalu, za ulogu u filmu "Poseban Tretman" Gorana Paskaljevića po scenariju Duška Kovačevića.
Dobitnica je i specijalne nagrade "Zlatna ruža" na Filmskom festivalu u Veneciji, domaćih nagrada Dobričin prsten i "Žanka Stokić" za celokupan doprinos jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji, nagrade "Joakim Vujić", nagrade "Pavle Vuisić" na Filmskim susretima u Nišu.
Osvojila je četiri "Zlatna ćurana"na Danima komedije u Jagodini i rekordnih deset "Zlatnih arena" na Filmskom festivalu u Puli, zbog čega važi za najveću zvezdu srpske i jugoslovenske kinematografije.
Autor: Beta
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.021.rs. Preuzimanje fotografija je dozvoljeno samo uz saglasnost autora.
.jpg)
