Čankova Liga promovisala vojvođansku zastavu

Izvor: Glas javnosti, 27.Feb.2011, 07:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čankova Liga promovisala vojvođansku zastavu

NOVI SAD - Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) započela je ovog vikenda akciju u većem broju gradova širom pokrajine kako bi promovisala vojvođansku zastavu, ustanovljenu pre tačno sedam godina.

Građanima će se deliti leci i prikupljati potpisi za peticiju koja bi kasnije bila predata onim lokalnim funkcionerima koji još uvek nisu sproveli odluku da se na zgradama opština, mesnih zajednica i gradskih komunalnih preduzeća i ustanova, pored srpske, istakne i vojvođanska zastava, >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << navodi se u saopštenju Biroa za informisanje LSV.

Zastava Vojvodine usvojena je na sednici pokrajinskog parlamenta 27. februara 2004. godine, a i kasnije doneti Ustav Srbije je potvrdio da Vojvodina ima pravo da utvrđuje svoje simbole.

Prema podacima LSV, u većini od 45 lokalnih samouprava u Vojvodini na javnim zgradama se može videti i vojvođanska zastava, a ovih dana to je, upravo na inicijativu pomenute stranke, učinjeno u Sremskoj Mitrovici, Srbobranu, Žitištu, Odžacima, Rumi i Šidu.

To, međutim, još uvek nije urađeno u 19 opština i gradova - Opovu, Kovinu, Kovačici, Alibunaru, Plandištu, Beloj Crkvi, Pećincima, Temerinu, Baču, Bačkoj Palanci, Vrbasu, Apatinu, Subotici, Kanjiži, Novom Kneževcu, Adi, Novoj Crnji, Sečnju i Titelu.

Prema mišljenju Maje Sedlarević, potpredsednice Izvršnog odbora Glavnog odbora LSV i potpredsednice Skupštine Vojvodine, reč je o nedostatku političke volje u tim sredinama ili o neodgovornom ponašanju lokalnih funkcionera.

Vojvođanska zastava se sastoji iz tri boje - crvene, plave i bele, što ukazuje da pokrajina pripada Srbiji sa istovetnom trobojkom, a tri žute zvezdice na srednjem nešto proširenom plavom polju simbolišu Srem, Banat i Bačku kao sastavne delove Vojvodine.

Ma to je najobičnija prc parada,kao što je i Čanak sam,a takodje i njegova partija.Sve zgubidan do zgubidana.

Па људи моји, шта је, бре, ово? Србија поново на путу да јој се отцепи део територије. Сад ће Санџак истом мером. Додуше, и наш председник мало, мало, па Додика у звезде кује, а РС, који је део друге државе, третира као државу која ће нам се прикључити кад дође време. Плашим се да ће нам се то вратити дуплом мером. Волим нашу браћу у БиХ, али су они ипак грађани те државе и требају да јој љубе скуте. Наш однос треба да буде поштен према БиХ па ћемо имати мир и у нашој кући. Знам да се многима неће допасти овај мој коментар, али ово су чињенице.

Pitam se jeli ovo socijal demokratska partija ili sozijal nacionalisticka partija?

Ako je ono prvo onda sta je briga ko gde kaci tu zastavu. Ako je ono drugo tesko tebi vojvodino.

Budi bog snama, sta se sve kod nas desava, ostalo je da podelimo gradove i sela, da svaka od njih imaju po jednu drzavu, sve to u zatvor bi trebalo oterati pod hitnom postu[ku, dokle vise rasparcavanja i mucenja ovog naroda, kako Srpskog tako i nesrpskog, sta je bre sa vama ljudi ? Poludeli ste bre, vi ste za asov i motiku a ne politiku.

A vlada po obicaju cuti... Ovo treba zabraniti, po kratkom postupku.

Canka necemo da zabranimo ali zveri i obraz da, e pa nece da moze

POTPUNO UNIŠTENJE I NESTAJANJE SRBA KAO NARODA DEMOGRAFSKA SLIKA SRBIJE

Na udaru demografskog cunamija

Poražavajući demografski trendovi zapljusnuli su Srbiju mnogo brže nego što se moglo očekivati. Uprkos tome, mere koje bi trebalo da preduprede potpuni demografski slom Srbije kao države, nikako da se izbore za poziciju na listi prioriteta. Sve je preče od toga.

Bilo da je reč o interesima penzionera, duvanskog lobija ili domaćih monopolista. Nerođena deca nemaju svoju stranku, ne mogu da utiču na formiranje vlade, nemaju svoje predstavnike koji bi se izborili da u raspodeli budžetskog kolača za njih bude izdvojeno makar onoliko koliko se izdvaja za penzionere, koji su sjajno politički organizovani. I pokušaj Ministarstva zdravlja da donese zakonske mere kojima bi se makar malo snizila stopa smrtnosti izazvana pušenjem, razvodnjen je višemesečnim medijskim i institucionalnim pritiskom duvanskog lobija. O suzbijanju monopola na domaćem tržištu, smanjenju nerealno visokih cena dečje opreme, mleka, pelena, koji su u Srbiji skuplji nego, recimo, u Nemačkoj, da i ne govorimo.

Podaci koje su javnosti predstavili panelisti Danasove konferencije „Demografska slika Srbije – ekonomske i društvene posledice“ ukazali su na svu dubinu problema. Tako je, recimo, ministar zdravlja Tomica Milosavljević, koji je ukazao da je trend demografskog propadanja evropski fenomen, podsetio da samo dvadeset država u svetu ima više umrlih nego rođenih (reč je uglavnom o državama bivšeg sovjetskog bloka) i da se u toj grupi „gubitnika“ našla i Srbija. Inače, na čelu tog neslavnog spiska nalazi se Rusija, koja na godišnjem nivou „izgubi“ oko milion stanovnika. Posebno alarmantno zvučalo je izlaganje Dragana Vukmirovića, direktora Republičkog zavoda za statistiku Srbije, koji je, između ostalog, ukazao i na podatak da je u toku 2008. godine broj umrlih za 33.000 nadmašio broj rođenih. Situacija je još dramatičnija ako se posmatraju kretanja u 2009. godini kada je broj umrlih čak za 45.000 bio veći od broja rođenih. Zabrinjava i to što se etnička struktura Srbije rapidno menja s obzirom na to da i u tako niskom natalitetu, deca srpske nacionalnosti učestvuju sa oko 50 odsto. Prosečna porodica u Srbiji pala je sa četiri na tri člana, i tako u nedogled. Nijedan od ovih podataka ne uključuju stotine hiljada ljudi koji su, trbuhom za kruhom, otišli iz Srbije, tako da je realno stanje još gore. Stotine sela nestaje, a čak i gradovi poput Beograda, uprkos ogromnom prilivu ljudi iz unutrašnjosti, imaju negativan demografski saldo.

Ljiljana Lučić, državni sekretar Ministarstva rada i socijalne politike, iznela je podatak da država na godišnjem nivou izdvaja za dečje i roditeljske dodatke više od 300 miliona evra, ali je očigledno taj novac nedovoljan da bi makar usporio negativni demografski trend koji urušava ekonomiju zemlje. Koliko je situacija dramatična govori i podatak na koji je ukazao Dragan Đukić, iz Nacionalne službe za zapošljavanje, a reč je o tome da više od 25.000 radnih mesta, i to u jeku ekonomske krize, nije moguće popuniti zato što nema potrebnog kadra. „Sve je manje sezonskih radnika iz Rumunije, koji su obavljali poljoprivredne i građevinske poslove širom naše zemlje, a stanovništvo Srbije sve je starije i nespremno za ovakve poslove“, ističe Đukić. Mirjana Rašević, direktor Instituta za društvene nauke, upozorila je da je Srbija država sa najvišom stopom abortusa po glavi stanovnika, što kod velikog broja mladih žena dovodi do sekundarnog steriliteta i nemogućnosti rađanja. Jasmina Knežević, direktor privatne klinike Bel medik, ukazala je na činjenicu da najveće domaće i svetske korporacije tretiraju zdravlje i prevenciju kao ekonomsko pitanje, i da svojim zaposlenima, čak i članovima njihovih porodica, obezbeđuju redovne sistematske preglede, a sve to u nameri da izbegnu nepotrebne ekonomske gubitke izazvane bolovanjima. Akcenat u prezentaciji Melite Vujnović iz Svetske zdravstvene organizacije bio je stavljen na posledice pušenja čiji je udeo u ukupnoj smrtnosti 16 odsto, što je posebno izraženo kod ženske populacije.

U ovom moru crne statistike moglo se samo zaključiti da vlast u Srbiji, decenijama unazad, vuče pogrešne poteze, zatim, da su ratovi koji su obeležili period devedesetih 20. veka kao i ekonomska tranzicije u prvoj deceniji 21. veka, uzeli svoj demografski danak, i najzad da smo se opasno približili tački kada će ovi katastrofični trendovi postati pošast sa kojom se moramo suočiti. Upravo zato velika medijska pažnja koja je pratila ovu konferenciju trebalo bi da posluže kao poslednje upozorenje vlastima u Srbiji da je vreme trulih kompromisa prošlo, i da je kucnuo čas da Srbija počne da investira u svoju demografsku budućnost. U protivnom, moglo bi se dogoditi da u doglednoj budućnosti nestane sa mape Evrope i sveta. Politički gledano, Kosovo je možda po međunarodnom pravu pokrajina u sastavu Republike Srbije, ali demografski gledano, mnogo je realniji scenario u kome će za koju deceniju Srbija postati pokrajina Repubilke Kosovo, pa bi makar istim intenzitetom, i medijskim i finansijskim, kojim se bori za Kosovo, država već danas trebalo da se bori za jačanje nataliteta i smanjenje mortaliteta u Srbiji. U ovom trenutku, demografska borba svodi se na to da je ministar zdravlja medijski linčovan kao „tutunozabranitelj“, kada je pokušao da zakonskim merama protera pušenje sa javnih mesta. Neki roditelji, možda, od države dobijaju 1.000 evra po detetu, ali im trgovci monopolisti na ime visokih marži na dečju hranu, odeću ili obuću, i ostale životne namirnice, godišnje uzmu bar duplo više. Srbija kao država, decenijama ne gradi stadione ili zabavne parkove, ne planira investicije u objekte koji su namenjeni mladim naraštajima, a ukoliko se ovakvi demografski trendovi nastave, verovatno će jedan od prioriteta biti izgradnja staračkih domova. Zemlja skupe hrane i dečje opreme, koja je istovremeno i zemlja najjeftinijih cigareta u Evropi, ne može da se nada svetloj budućnosti.

"НЕД"Свака ти је на месту

Држава да је имамо озбиљно би требала да се позабави Чанком и њему сличним

Kako to da se niko ne nadje i rastera ih. Koja zastava Vojvodine koji bakraci?

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.