Antologija Antić

Izvor: Politika, 16.Jul.2009, 23:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Antologija Antić

Izabrana lirika Miroslava Antića. – Hitovi „Lagune” i „Stilosa”

Ko kaže da je hit neizostavno – roman? I da samo knjige proze treba nositi na letovanje? Predlažemo: ovog leta obavezno ponesite „Antologiju Antić” koju je objavio „Prometej” iz Novog Sada, a ako još tražite romantiku, nema vam lepšeg „začina” za zaljubljenost. Ova knjiga donosi izabranu liriku Miroslava Antića (1932-1986), jednog od naših najboljih pesnika >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << (izbor, redakcija i predgovor Draško Ređep) čiji veliki broj stihova i mladi i stari znaju napamet.

Miroslav Antić, taj čudesni boem, rođen (ističe Ređep) sto godina posle Đure Jakšića, obnovio je „romantičarski duh jednog bivšeg vremena, stvarajući od svoje ukupne poezije jednu od najpotresnijih naših autobiografija.” Ova knjiga, kako Draško Ređep tvrdi, i izborom pokazuje da „Ne možemo bez Antića”. Dokaz: ovo je već drugo, dopunjeno izdanje!

Dve izdavačke kuće, „Laguna” (Beograd) i „Stilos” (Novi Sad), već godinama biraju svetske bestselere, plasirajući ih vrlo brzo po objavljivanju u originalu, na srpsko tržište. „Laguna”, svakako prednjači, pretvarajući se u pravu malu industriju. Za ovo leto, taj je izdavač pripremio nekoliko najnovijih izdanja: roman „Nešto da ti kažem” Hanifa Kurejšija (prevod Tatjana Medić), pisca koji je inače poznat našim čitaocima (objavljivao ga je „Plato”: „Buda iz predgrađa”, „Crni album”, „Telo”, „Intimnost”, uglavnom sve rasprodate). U romanu „Nešto da ti kažem” glavni junak je ugledni i uspešni psihijatar koji se priseća svoje mladosti iz sedamdesetih godina 20. veka, iz koje nosi traume. Vreme neumitno, sada kada se svode računi, donosi na naplatu i ono što je, samo naizgled zaboravljeno. Kurejši je majstor pripovedanja koje tka od sećanja, kajanja, krivice, ljubavi i čežnje.

Bret Iston Elis i roman „Manje od nule” (prevod Petar Ramadanović), još jedan je „Lagunin” adut za leto: ova knjiga govori o mladima u Los Anđelesu osamdesetih godina prošlog veka, o njihovoj želji da uživajući u ludim žurkama, drogi i piću, pronađu sebe i svoju budućnost. Knjigu su kritičari poredili sa Selindžerovim kultnim romanom „Lovac u žitu”. I roman „Udruženje ljubitelja knjige i pite ljuskuše” Meri En Šafer i Eni Barouz (prevela Dubravka Srećković Divković) pružiće vam zabavu u letnjim danima. Pod naslovom se krije ime jedinstvenog književnog kluba pod čijim se plaštom, zapravo, skrivalo od hapšenja tokom Drugog svetskog rata u Engleskoj. Knjiga je romantična, nežna, data u epistolarnoj formi, a počinje tako što književnica, tragajući za temom, nailazi na pismo jednog čoveka koji se raspituje za neko književno delo" Pored ovog „Laguninog” romana evo i još jednog, kod istog izdavača: „Koliba” Vilijema Pola Janga, u saradnji sa Vejnom Džejkobsenom i Bredom Kamingsom (prevod Nenad Dropulić). Reč je o drugom izdanju knjige u kojoj se kroz priču o ubistvu devojčice, zapravo, raspravlja sa Bogom i o tome zašto je, ako je pun ljubavi, dopustio da pored dobra, u svetu i u ljudima zauvek postoji zlo?

Novosadski „Stilos” ima dva nova aduta: „Lepotu” Aleksandra Vulina i „Tajne vatikanskih laguma” Dena Berstina i Arne de Kejzer. Roman „Lepota” govori o srednjovekovnoj Srbiji 12. veka, posle silaska Stefana Nemanje sa vlasti 1196. godine. Stefan, mlađi Nemanjin sin, nasledio je oca, pa je svađa sa starijim bratom Vukanom neminovna. Dobro rekonstruisana istorija, dinamična radnja u kojoj se prepliću razdor i svađe u Srbiji 12. veka, krstaški ratovi" sve to osigurava dobru zabavu. Baš kao i „Tajne vatikanskih laguma” (prevod Zvezdana Šelmić), koje su, u stvari, detaljan vodič za čitaoce kroz bestseler Dena Brauna „Anđeli i demoni”. U trenutku kada se prikazuje istoimeni film, eto prave prilike da „prošetate” kroz Vatikan, naučite mnogo toga o njegovoj istoriji, o redu iluminata, o odnosu nauke i religije, nauke i tehnologije i o velikanima, poput Galileja i Berninija, čije je delo utkano u ovu istoriju. Knjiga je ilustrovana i vrlo bogata podacima.

A. Cvijić

[objavljeno: 17/07/2009]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.