Škola se prekida lako, a nastavlja teško

Izvor: RTS, 03.Maj.2009, 09:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Škola se prekida lako, a nastavlja teško

Osnovci na jugiostoku Srbije sve češće odustaju od daljeg školovanja. U poslednje dve godine broj upisanih srednjoškolaca manji je za sedam odsto. U mnogim opštinama čak ne postoje precizni podaci o tome koliko učenika prekine obrazovanje.

Dok se u većim gradovima poput Beograda, Novog Sada i Niša, osnovci već uveliko pripremaju za klasifikacioni ispit, njihovi vršnjaci na jugiostoku zemlje sve češće odustaju od daljeg školovanja. Reforma srednjeg obrazovanja podrazumeva >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << raznovrsniju ponudu obrazovnih profila, koji se traže na tržištu rada, kažu u Ministarstvu.

Prema podacima republičkog Zavoda za statistiku, u poslednje dve godine broj upisanih srednjoškolaca manji je za sedam odsto. U mnogim opštinama čak ne postoje precizni podaci o tome koliko učenika prekine obrazovanje.

Najčešći razlog za napuštanje škole je siromaštvo. Mnogi srednjoškolci prinuđeni su da izdržavaju ne samo sebe već i porodicu.

U pojedinim školama profesori su već duže vreme zabrinuti zbog stalnog i sve većeg osipanja dece.

Profesor Miroljub Avdalović iz lozničke škole "Sava Kovačević" kaže da je ponekad razlog udaja, a ponekad i što učenik shvati da to zanimanje nije njegov izbor.

Ovakvi problemi muče i druge opštine. U Novom Pazaru u poslednjih 10 godina čak više od 1.000 svršenih osnovaca nije nastavilo obrazovanje. Škola se prekida lako, kažu, a nastavlja teško.

"Učenici koji su dobri naiđu na ozbiljan problem i često se dešava da napuste školu, ostaju na imanju da rade ili se nadaju da će kad odrastu završiti određeni profil", rekao je prosvetni inspektor u Novom Pazaru Vukomir Sretenović.

Bogatiji izbor obrazovnih profila 

Od pojedinih sela srednje škole su udaljene više od desetak kilometara, pa je i prevoz ponekad razlog odustajanja. Takvim učenicima opštine bi morale da daju snažniju podršku, a škole da pruže bogatiji izbor obrazovnih profila, kažu stručnjaci.

"Deca i njihove porodice ne vide korist od obrazovanja. Ono što se uči u školi jednostavno nije relevantno na tržištu rada. Ukoliko se ovoj deci ne pomogne ovi će regioni zauvek ostati nerazvijeni", smatra Tamara Simonović iz Društva za zaštitu dece i omladine.

Reforma srednjeg obrazovanja podrazumeva raznovrsniju ponudu obrazovnih profila, upravo onih koji se traže na tržištu rada, kažu u Ministarstvu.

Pomoćnik ministra prosvete Bogoljub Lazarević kaže da će se takvim potezima sigurno privući deo populacije koja ne nastavlja školovanje.

"Međutim, ponudom obrazovnih profila ne možete zadovoljiti ono što može privreda. Vrlo retko imate neki obrazovni profil posle koga se možete odmah zaposliti", kaže Lazarević.

Privreda opet zahteva kvalifikovane i obučene. Izaći iz začaranog kruga je teško. Ipak, obrazovanje je ključni preduslov za napredak celokupnog društva.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.