Izvor: B92, 01.Okt.2009, 16:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

HR: Istragu protiv Vasiljevića

Zagreb -- Županijsko tužilaštvo u Osijeku zatražilo je istragu protiv bivšeg šefa vojne kontraobaveštajne službe JNA Aleksandra Vasiljevića zbog ratnih zločina.

Kako je navedeno, istraga protiv Vasiljevića traži se zbog zločina u logorima u Begejcima, Stajićevu, Sremskoj Mitrovici i Nišu, gde je bilo zatvoreno najmanje 3.000 hrvatskih vojnih zarobljenika i civila.

Vasiljević je osumnjičen da je od oktobra 1991. do maja 1992. godine, kao načelnik Uprave >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << bezbednosti ŠNO, poznatije kao KOS, bio pretpostavljeni komandatima četiri logora za ratne zarobljenike u Srbiji u kojima je kršeno međunarodno ratno i humanitarno pravo.

General-major bivše JNA je osumnjičen i da je bio odgovoran za primenu međunarodnih konvencija u logorima u kojima su zatočenici živeli u nehumanim uslovima, gde su ih Vasiljeviću potčinjeni vojnici tukli, silovali, terali na prisilan rad van logora, vodili na lažna streljanja i fizički i psihički maltretirali na druge načine.

Pri tom se tvrdi da je Vasiljević znao u kakvim nehumanim uslovima žive zatvorenici i čemu su sve izloženi od njemu potčinjenih komandira vojnih policajaca i logorskih čuvara, a da ništa nije preduzeo da se poboljša stanje i spreči fizičko i psihičko maltretiranje zatvorenika, a da kazni počinioce.

U zahtevu za istragu podnetom Županijskom sudu u Osijeku tvrdi se da je od posledica mučenja u logorima umrlo 13 ljudi kojima je utvrđen identitet i još neutvrđen broj zatvorenih, a mnogi imaju teška i trajna fizička i psihička oštećenja.

Iako je Vasiljević državljanin Srbije i nije dostupan hrvatskom sudstvu, od suda se traži da ga pritvore zbog opasnosti od bekstva, ometanja istrage i posebno teških okolnosti u kojima je delo počinjeno.

U opsežnoj kriminalističkoj obradi učestvovala je i Sigurnosno (bezbedosna) obaveštajna agencija.

Mediji navode da je Vasiljević 2003. svedočio na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću, a da se na saradnju s tužilaštvom odlučio 1999. jer je zajedno s Miloševićem naveden kao jedan od 15 učesnika zločinačkog poduhvata.

Pri tom se ističe da je on u Hagu svedočio da je JNA prvo štitila samo blokirane kasarne, a da se u jesen 1991. angažovala na zaštiti srpskog naroda Banije, Like i Korduna nakon napada Zbora narodne garde.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.