Izvor: RadioCity.rs, 06.Jan.2016, 14:55 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Badnji dan i Badnje veče najavljuju Božić
Badnji dan je praznik pravoslavnih vernika i poslednji dan četrdesetodnevnog Božićnog posta. Na Badnji dan se u kuću unosi badnjak, po koji se nekada odlazilo u šumu, a danas se uglavnom kupuje.
Pred kraj dana, obično oko 16 ili 17 sati, badnjak se loži u znak sećanja na vatru koju su po narodnom predanju vitlejemski pastiri naložili u pećini u kojoj se rodio Isus Hrist. To je simbol svetlosti i toplote, a varnice koje pri tom nastaju nada su da će narodna godina biti rodna.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RadioCity.rs << />
U crkvama širom Srbije služe se povečerja i pale se badnjaci, a tradicionalno na Badnje veče organizuje se nalaganje badnjaka ispred Sabornog hrama u Nišu, ali i ispred ostalih hramova u gradu.
Nakon loženja badnjaka, u obližnjoj crkvi ili pred kućom, porodica se okuplja oko posne trpeze. Večera na Badnje veče treba da bude skromna i tiha. Badnji dan je pun običaja i simbolike vezanih za dom i porodično ognjište.
Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva. Smatra se da se porodica okupljena oko badnjaka zagreva ljubavlju i slogom.
Sutradan, na Božić u Sabornom hramu održaće se Sveta liturgija, kao i narednog dana na Sabor majke Božije.
U srpskim porodicama se zadržao i običaj darivanja „položajnika“, prve osobe koja na Božić ulazi u kuću.
Zajedno sa Uskrsom, Božić je jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Božić je porodični praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste uvrede.
Badnjak, slama i posna trpeza - običaji koji odolevaju vremenu
Izvor: RTS, 06.Jan.2016
Poslednji dan posta, Badnji dan, pun je simbolike. Unosi se badnjak, simbol drveta kojim je, prema predanju, založena vatra i zagrejana pećina u kojoj je rođen Isus. Trpeza je posna, a vernici se od ranog jutra pripremaju za praznik. Običaji se tokom vremena menjaju, u gradovima brže nego...
















