„Titanova dolina“ započeće od „virtuelnog kamena“

Izvor: Vostok.rs, 20.Jul.2012, 18:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Titanova dolina“ započeće od „virtuelnog kamena“

20.07.2012. -

13. jula u okviru međunarodne izložbe „Inoprom-2012“, koja se održava u Jekaterinburgu je položen „virtuelni kamen“ za jedan od najvećih projekata u bliskoj budućnosti - uralsku „Titanovu dolinu“. Investitori, privatni biznis i država, računaju da će za njega privući najveće svetske kompanije i da će otvoriti na hiljade radnih mesta visoke tehnologije u najtraženijim oblastima industrije. Premijer Dmitrij Medvedev je 12. jula izjavio da će vlada >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << dobiti mogućnost da učestvuje u „Titanovoj dolini“.

Pojava „Titanove doline“ na Uralu nije slučajna. Jekaterinburg je grad-pobratim američkog San-Hosea, gde se nalazi poznata Silikonska dolina. Odlučeno je da stvaranje specijalne ekonomske zone (SEZ) kod Jekaterinburga počne od umetničkih akcija – polaganja „virtuelnog kamena“ i stvaranja drugih art-objekata čiji će autori biti ruski i američki umetnici. Po njihovoj zamisli, to će pomiriti lokalno stanovništvo sa stvaranjem ogromnog industrijskog prostora „Titanova dolina“. Razmere projekta, naravno, ostavljaju snažan utisak.

Planirano je da se u proizvodno-tehnološki klaster smeste preduzeća građevinske industrije, mehanogradnje i proizvodnje aviona, hemijska i farmaceutska proizvodnja. Jezgro SEZ će, kao što i proističe iz naziva, biti najveći proizvođač titano-legura na svetu – korporacija „VSMPO-Avisma“. Ona isporučuje delove kompanijama kao što su Boeing i Airbus i spremna je da investira u projekat 150 miliona dolara.

„Titanova dolina“ je jedna od četiri specijalne ekonomske zone industrijskog tipa u Rusiji, koja će omogućiti inostranim kompanijama visoke tehnologije, i koja je na njih orijentisana, da lociraju proizvodnju kod nas. Zovemo se „Titanova dolina“ zato što je naš glavni partner „VSMPO-Avisma“ jedan od najvećih proizvođača titana na svetu. Za nas je vrlo važno da sačuvamo prednost koju Rusija trenutno ima na tržištu titana. Kao i svaka ekonomska zone projekat će predstavljati ozbiljan podsticaj za razvoj ekonomije u celom regionu.

Prvi rezidenti „Titanove doline“ planiraju da pristupe poslu već iduće godine. Vlasti nameravaju da za biznis angažuju ukupno 50 rezidenata, koji će obezbediti 13 hiljada radnih mesta. Ukupan obim ulaganja u projekat iznosiće preko 3 milijarde dolara. Glavni uslov za učestvovanje u njemu je proizvodnja inovacionih proizvoda i spremnost da se uloži najmanje 3 miliona evra. Ovakvi projekti od samog početka imaju veoma izražen karakter visoke tehnologije, smatra stručnjak Nikita Maslenikov:

I zato se rodila ideja da se od vađenja do konačnog proizvoda napravi klaster vezan za mogućnosti industrijskog sektora Sverdlovske oblasti. Projekat ima dobre perspektive za brzu realizaciju. To je važno za nacionalni industrijski kompleks. I u velikoj meri je od principijelnog značaja za promenu pozicija Rusije u globalnoj ekonomiji. Stvaramo novu liniju proizvoda koji imaju dobre šanse za konkurentnost na svetskim tržištima.

Strani rezidenti „Titanove doline“ dobiće značajne olakšice – ukidanje carina na opremu koja se uvozi, kao i stambeni prostor i socijalno obezbeđenje zaposlenih. Pritom će na teritoriji SEZ važiti poreske olakšice za sve njene učesnike: planirano je da se anuliraju porezi na imovinu, zemlju i saobraćaj, kao i da se za jednu četvrtinu smanji stopa poreza na dobit.

Ukupna površina SEZ iznosiće preko 600 hektara. Trenutno se tamo završavaju pripremni radovi – postavljanje instalacija, izgradnja puteva i poligona na kojem će biti smešteni proizvodni kapaciteti i administrativne zgrade.

Među prvim zainteresovanim licima za projekat nalaze se japanski biznismeni. Oni su se u junu neposredno upoznali s tim kako se realizacija odvija. A već u julu je ruska kompanija „MPP Mašprom“ potpisala sporazum s japanskim Mishima Kosan za pokretanje inovacione proizvodnje u oblasti mehanogradnje u koju će investicije premašiti 7 miliona evra.

Ilja Harlamov,

Izvor: Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»    

Nastavak na Vostok.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.