Satelit Nase pada, ne zna se gde

Izvor: Politika, 22.Sep.2011, 06:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Satelit Nase pada, ne zna se gde

NASA nije u stanju da izračuna gde će završiti delovi satelita koji danas ili sutra treba da se nekontrolisano vrati iz orbite

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington – Autobus pada s neba, sa visine od oko 200 kilometara, ali ne zna se gde!Pre nego što potražite zaklon, pročitajte da je verovatnoća da će pasti na neku od već sedam milijardi ljudskih duša na Zemlji 1:3.200. A da će pasti baš na vas, jedan prema sedam biliona.

Satelit >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Američke svemirske agencije (NASA), koji je prestao da se koristi još 2005, prema aktuelnim proračunima, u atmosferu (nekontrolisano) treba da uđe danas ili sutra. Ni superkompjuteri ne mogu da izračunaju gde će njegovi delovi da završe. Prognoza je veoma široka: na prostoru čija geografska širina počinje od severa Kanade do juga Južne Amerike. To znači da su bezbedni i beli medvedi na Severnom i pingvini na Južnom polu.

„Mrtav” satelit ima „autobuske” dimenzije: dugačak je 10,7, širok 4,5 metara i težak 5,6 tona. Eksperti NASA tvrde da će najveći deo njegovih delova sagoreti u atmosferi i da će do Zemlje stići tek 26 relativno velikih komada, ukupne težine oko pola tone, od kojih bi najveći mogao da bude težak oko 150 kilograma.Takođe je verovatnije da će to završiti u vodama nekog okeana nego na kopnu.

Ovaj satelit, čija je oznaka UARS, najveći je svemirski otpad koji se iz orbite vraća na Zemlju u poslednjih 30 godina, otkako je „Skajlab”, inače 13 puta veći, 1979. završio u vodama Indijskog okeana i delimično u pustarama zapadne Australije.NASA ovim povodom saopštava da je u orbiti u ovom momentu 22.000 predmeta koji su delo tehnologije naše civilizacije, od kojih dobar deo nije veći od 10 centimetara. Svake godine nam se, inače, vrati oko 400 tih delova satelita i istrošenih raketa.

M. Mišić

----------------------------------------------------------------

Satelit neće pasti u Srbiju

Od letelice teške šest tona, na Zemlju će pasti 26 delova ukupne težine 545 kilograma

Gde će tačno i kada pasti delovi satelita agencije NASA znaće se preciznije tek dva sata pre nego što uđe u atmosferu. Stručnjaci smatraju da to ne predstavlja opasnost po ljude i imovinu i dodaju da se do sada nikada nije dogodilo da ostaci letelica koje se vraćaju na Zemlju nekoga povrede.

Astronom društva „Ruđer Bošković” Aleksandar Otašević rekao je Tanjugu da delovi najčešće padaju na potpuno pusta i nenastanjena područja planete. Da pad satelita ne predstavlja apsolutno nikakvu opasnost po bezbednost planete, a pogotovu ne po bezbednost Srbije, potvrdila je i dr Zorica Srećković iz Astronomske opservatorije u Beogradu. Letelica bi mogla da se obruši u okean bez posledica, a postoje i presretači koji bi mogli sprečiti eventualno obrušavanje na naseljena područja, ističu domaći stručnjaci.

Procenjuje se da će se satelit raspasti na više od sto delova od kojih neće izgoreti njih 26, ukupne težine oko 545 kilograma, već će pasti na površinu Zemlje gde bi mogli da ostave trag u dužini od 800 kilometara. Naučnici Američke svemirske agencije kažu da ako padnu u naseljeni deo Zemlje, ljudi će čak i po danu moći da vide pojavu nalik padu zvezde padalice.

A. M.

objavljeno: 22.09.2011.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.