Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 06.Avg.2012, 16:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kjurioziti uspešno sleteo na Mars
PASADENA -
Najsavršenije robotsko istrazivačko vozilo ikada izgrađeno, sletelo je jutros na Mars.
Američka svemirska agencija NASA kaže da je signal o tome da je sve u redu dobila sa vozila nazvanog "Kjurioziti" (Curiosity - Radoznalost), posle sedam minuta obrušavanja kroz atmosferu Marsa i kočenja padobranom i raketama.
Vozilo sa šest točkova je veličine malog automobila i teško 900 kilograma, a sa potrošenih 2,5 milijarde dolara, to je najskuplja misija >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << na Mars do sada.
Naredne dve godine, vozilo će se nalaziti i bušiti stene, i prikupljati i analizirati uzorke tla.
Cilj je da se utvrdi da li je na Marsu nekada moglo biti života - mikroskopskih organizama.
"Sleteli smo na lepo, ravno mesto. Divno, zaista divno", rekao je Adam Stelcner, vođa tima inženjera koji su smislili nov sistem za sletanje.
"Čestitam i zahvaljujem svima u NASA koji su omogućili ovo izvanredno dostignuće", poručio je američki predsednik Barak Obama putem društvene mreže Tviter.
Nekoliko minuta posle sletanja, "Kjurioziti" je poslao prve snimke tla - vidi se i jedan točak vozila i senka popodnevnog sunca.
NASI je to bilo sedmo sletanje na Mars. Mnogi pokušaji SAD i drugih zemalja da pošalju letilicu koja bi proletela pored te planete, ušla u njenu orbitu ili na nju sletela, završili su se neuspehom.
"Kjurioziti" se u atmosferu Marsa uleteo brzinom 20.920 kilometara na sat, a kočio je posebnim padobranima i raketama. Na kraju je kablovima vozilo - "rover" nežno spušteno na tlo brzinom od oko tri kilometara na sat. Aktivirala se kamera koja je snimila najuzbudljivije trenutke - koji su Zemljanima dali prve slike sletanja na drugi svet.
U sledeće dve godine, "Kjurioziti" će se odvesti do planine čije je podnožje u dnu kratera, gde će ispitivati uzorke stena i utvrditi da li su u toj oblasti nekada postojali uslovi u kojima su mogli da žive mikroorganizami. To je najnovije poglavlje u potrazi za mogućim primitivnim životom u ranoj istoriji planete.
Put na Mars bio je dugačak 556 miliona kilometara i trajao više od osam meseci. Najteža etapa misije bilo je sletanje. Budući da je "Kjurioziti" veliki kao automobil i težak skoro tonu, inženjeri su morali da odbace metod sletanja u vazdušnim jastucima, sistema koji su primenili za ranija sletanja manjih uređaja.
Upakovan u jastuke, predmet pri udaru o tlo odskače i prevrće se dok se ne zaustavi što za vozilo veličine najnovijeg "rovera" i za njegovu naprednu opremu nije bilo prihvatljivo rešenje.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...