Izvor: Vesti-online.com, 22.Mar.2010, 20:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zlo se često maskira u dobro

Grozdana Olujić treća je žena u 55-godišnjoj istoriji "Ninove" nagrade koja je dobila ovo prestižno priznanje. Nagrađena je za roman "Glasovi u vetru" u izdanju Srpske književne zadruge.

Prema obrazloženju žirija, u romanu Grozdane Olujić, kroz priču o srpskoj građanskoj porodici, umetnički ubedljivo se pojavljuju važne tradicije evropskog romana: porodični roman, koji je bitno odredio umetnički lik književnosti i u 19. i 20. veku, i emigrantski roman, koji bitno >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << obeležava važnu modernističku tradiciju, kako srpske, tako i svetske književnosti.

Život pod maskama

Kao u nekom ludom karnevalu pod maskama bacamo iza leđa godinu za godinom, a svaki trenutak je dragocen, u svakom je moguće usrećiti nekoga osmehom, lepom rečju, ili ubaciti u njega zrno mržnje koje se brzo pretvara u nasilje.

Koliko vam znači "Ninova" nagrada?

"Mnogo. Licemerno bi bilo reći nešto drugo ako se zna da je više od pdeset godina uspela da sačuva svoj sjaj i svoj ugled odlazeći u ruke najznačajnijim našim piscima od Meše Selimovića, Crnjanskog, Tišme, Kiša, Pekića, prenoseći slavu naše književnosti širom sveta ne samo "Hazarskim rečnikom" već i knjigama mlađih autora."



Iako su vam romani prevedeni na 28 jezika, u svetu hvaljeni i nagrađivani, jedno vreme ste pisali isključivo bajke. Zašto?

Kako ste postali pisac?

Uronivši u "Izlet u nebo", jednog vrelog leta u Studentskim barakama na Voždovcu, kojih više nema. Iz sobe, kraj koje su tutnjali i tutnjali tramvaji danima nisam izlazila, dok se roman sam od sebe nije završio. Bilo mi je 22 godine, kao i junakinji, studentkinji Minji, koja je ubrzo stigla na pozorišne daske i na filmsko platno i na strane jezike, kod nas izazivajući i pohvale i pogrde.

"Živeli smo u strašnom vremenu i tonuli ne videći svim tim užasima ni kraj ni izlaz. A bajka, stara i mudra, nudila je i jedno i drugo, mada se ne bi mogla nazvati naivnom. Zna bajka da postoji zavist, bolest, smrt. Ali, nudi malom čitaocu nadu da se i u bespuću može naći put, u užasu može otkriti zrnce svetlosti, zrnce nade, ali, da jabuka sreće ne pada junaku bajke sama od sebe u krilo.

Za nju se treba pošteno namučiti, otkriti stazu u bespuću, ući u sklad sa samim sobom i svetom oko sebe. Nije slučajno na pitanje jedne majke šta da čita sinu ne bi li postao veliki naučnik, Ajnštajn rekao: "Bajke, bajke, bajke", svestan da bajke obogaćuju i maštu i jezik i volju. Možda je to razlog što sam dvadesetak godina života posvetila bajkama i tek onda se vratila romanu."

Romansijer, prevodilac i antologičar rođena je 30. avgusta 1934. u Erdeviku. Gimnaziju je završila u Bečeju, a diplomirala je i magistrirala na Grupi za engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Po njenom prvom romanu "Izlet u nebo" 1957. snimljen je film "Čudna devojka". U narednih deset godina objavljeni su i romani "Glasam za ljubav", "Ne budi zaspale pse", "Divlje seme"...

Napisala je nekoliko zbirki bajki: "Sedefna ruža", "Nebeska reka", "Dečak i princeza", "Princ oblaka", "Zlatni tanjir", "Kamen koji je leteo", "Snežni cvet", roman-bajku "Zvezdane lutalice".

Po bajkama Grozdane Olujić snimljene su ploča i kaseta "Sedefna ruža" i televizijska serija. Mnoge priče iz zbirke "Afrička ljubičica" uključene su u niz svetskih antologija u Rusiji, Izraelu, Indiji, Francuskoj...

Pored većeg broja eseja o Francu Kafki, Tomasu Vulfu, Marselu Prustu i Poetici bajke, objavila je i studiju Problem identiteta ličnosti u delu Virdžinije Vulf.

Prevela je drame Arnolda Veskera, Jukija Mišime i Sola Beloua, romane savremene književnice iz Indije Amrite Pritam, delo dobitnika Pulicerove nagrade Vilijema Kenedija...

Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i danskog viteškog ordena Daneborg za zasluge na polju književnosti.

Kada je dobila "Ninovu" nagradu, izjavila je: "Posebno me je obradovalo što sam žena pisac u jubilarnom, stotom kolu SKZ. Žene u našoj literaturi počinju da bivaju brojne i dobro pišu, ima ih nekoliko u konkurenciji za Ninovu nagradu, ali ja se osećam više kao pisac nego kao žena."

Nastavak na Vesti-online.com...