Izvor: B92, 16.Jul.2012, 22:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zagreb: Uništeno 2,8 miliona knjiga
Tokom 90-ih iz hrvatskih knjižara je, prema gruboj proceni, odstranjeno skoro 2,8 miliona knjiga ili 13,8 posto ukupne građe, među kojima su knjige na ćirilici, ekavici, knjige srpskih autora i izdavača, “sumnjivih” Hrvata, leve literature.., rečeno je na promociji knjige “Knjigocid - uništavanje knjiga u Hrvatskoj tijekom 90-ih” Ante Lešaja u Zagrebu.
Autor knjige Ante Lešaja je penzionisani univerzitetski profesor ekonomije koji se poslednjih petnaest godina bavio >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << prećutkivanom temom “čišćenja” knjižara po ideološkom ili etničkom ključu od 1992. godine u Hrvatskoj.
Književni kritičar Velimir Visković je 90-ih bio rukovodilac u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ odakle je početkom 90-ih uklonjeno 40.000 primeraka Jugoslovenske enciklopedije. On je rekao je da su u Zavodu pokušali da spasu neke od tih enciklopedija pokušavajući da ih prodaju po daleko nižoj ceni, ali su zbog protesta ljudi i male prodaje odustali.
“Tako je propalo i mojih 15 godina rada koliko sam bio uključen u rad na zajedničkom projektu enciklopedije”, rekao je Visković, a prenosi sajt Srpskog narodnog vijeća koji je sa Profilom izdao knjigu Lešaja.
Visković je istakao da se drugačije i nije moglo u državnoj ustanovi i naveo da su neki bibliotekari s nelagodom otpisivali i uklanjali knjige.
“Nije mi bilo važno je li uništeno sto ili sto tisuća knjiga. Važan je princip i odnos društva. Ova knjiga rezultat je želje da to dokumentiram, da ne prepustimo zaboravu”, rekao je na promociji autor knjige Ante Lešaja.
Uništavanje knjiga službeno se vodilo kao otpis knjiga, što je uobičajeni postupak i u svetu za dotrajale knjige, a iza svega je, kako se navodi u knjizi, stajala zvanična državna politika i Ministarstvo kulture.
“Mi koji smo radili u školama i ustanovama, a sve su škole imale biblioteke, svjedoci smo uništavanja knjiga” , kaže jedna anonimna učiteljica čija izjava stoji u knjizi.
U knjizi se navodi i da je tokom devedesetih uništeno i oko tri hiljade spomenika antifašističke borbe.
Zbog uništavanja knjiga i spomenika nije niko odgovarao. Vođena su, kako se navodi, dva sudska procesa, oba vezana za slučaj odstranjivanja knjiga na Korčuli. Sudija je presudio da se radilo o kleveti jer nije naglašena formalna razlika između spaljivanja i bacanja knjiga u kontejner.
Lešaja smatra da je još uvek moguće da odgovorni budu sankcionisani, ali je za to potrebna politička volja koje, kako navodi, još uvek nema, navodi Jutarnji.hr.
