Za jednu notu su nekad potrebni meseci

Izvor: Blic, 04.Avg.2008, 15:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Za jednu notu su nekad potrebni meseci

Osim hvalospeva sada već legendarnoj ulozi Hita Ledžera kao Džokera u novom nastavku serijala „Betmen" („Mračni vitez"), pohvale filmske i muzičke kritike dobio je i autor muzike - nemački kompozitor Hans Cimer.



Cimer se proslavio kao autor sauntreka za čitav niz filmova od „Telme i Luiz" do „Gladijatora", a njegova muzika u „Mračnom vitezu" poslužila je kao idealna podloga za složenu radnju filma, a naročito za demonski lik Džokera. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Nakon nedavne tragične smrti Hita Ledžera, Cimer je pomislio da bi možda trebalo da komponuje novu temu, ali se ipak predomislio.

„Imali smo taj jedan trenutak odmah nakon njegove smrti, kada sam pomislio: 'O, Bože, ne mogu da radim to kako sada radim, trebalo bi da dodam malo težine svemu tome’", rekao je Cimer u jednom skorašnjem intervjuu. „A onda sam razmislio i shvatio da bi to zapravo bila najgora moguća opcija, jer ko sam ja da uništim tako neverovatnu ulogu kakvu je ostvario Hit Ledžer? Zato smo se zadržali na prvobitnoj verziji, jer mislim da bi sve drugo bilo neiskreno i uvredljivo za Hita Ledžera."

Cimer kaže da je muzičku temu za Džokera komponovao pod uticajem dva benda - nemačkih elektropionira „Kraftwerk" i britanskog pank - gotik sastava „The Damned". Jedna od zanimljivosti iz kompozitorovog života jeste i podatak da je prvi put pažnju šire javnosti skrenuo kada se pojavio kao klavijaturista u čuvenom spotu „Video Killed the Radio Star" grupe „Buggles", koji je inaugurisao MTV.

Ipak, Cimer danas kaže da se u pop muzici uvek osećao klaustrofobično. „Kada ste u rok bendu, od vas se očekuje da radite istu stvar iznova i iznova, a ja sam uvek bio zainteresovan za razne pravce, od klasične muzike i elektronike do rokenrola. S druge strane, film vam dozvoljava da sve to spojite i napravite muziku koju vi smatrate odgovarajućom za priču."

Muzika za film „Mračni vitez" jedan je od više od pedeset objavljenih ploča Hansa Cimera. Već prvim filmovima iz osamdesetih („Moonlighting" i „Success is the Best Revenge" Jeržija Kolimovskog i „My Beautiful Launderette" Stivena Frirsa) obezbedio je sebi mesto nezaobilaznog kompozitora koji izuzetno uspešno spaja tradicionalnu orkestarsku estetiku filmske kompozicije sa najsavremenijom elektronikom. Usledila je saradnja sa Dejvidom Birnom („The Talking Heads") i Rijučijem Sakamotom na istorijskom spektaklu Bernarda Bertolučija „Poslednji kineski car", što je dovelo i do njegovih prvih nominacija za „Oskar" za muziku u filmovima „Kišni čovek" Berija Levinsona i „Vozeći gospođicu Dejzi" Brusa Beresforda. Nagradu Američke filmske akademije dobio je za „Diznijev" animirani istorijski spektakl „The Lion King", koji mu je doneo i dva „Gremija", „Zlatni globus" i „Toni" nagradu za najbolji mjuzikl. „Gremija" je dobio i za muziku u filmu „Crimson Tide" Tonija Skota, a dobio je i prestižnu nagradu „Ričard Kirk" za životno delo. Do „Mračnog viteza" usledilo je još mnogo holivudskih hitova - od komedije „Dobro da bolje ne može biti" Džejmsa L. Bruksa do „Gladijatora" Ridlija Skota... Na pitanje kako uspeva da toliko komponuje, Hans Cimer u intervjuu Bi-Bi-Siju kaže: „O, pa ja imam najluđi studio, pravu Betmenovu pećinu! Osim toga, ja svoje saradnike obično bespoštedno mučim. (smeh) Primerice, samo za jednu notu koja mi je nedostajala za Džokera bili su mi potrebni meseci. Trebalo mi je nešto što će u isto vreme biti ružno, ali što će odavati poverenje, a da sve skupa bude skroz blazirano... Eto, da bih to postigao, potpuno sam iscedio svog čelistu Martina Tilmana." (smeh)

Akcenat na traumatičnom odrastanju Brusa Vejna

Govoreći o liku Betmena, Cimer kaže da se nije mnogo oslanjao na prethodne autore muzike tog serijala (Deni Elfman), nego na podatke iz traumatičnog odrastanja Brusa Vejna, milionera iza kojeg se krije lik čoveka-šišmiša, zaštitnika grada Gotama. „Jedna od stvari koje sam želeo da uradim u ovom filmu jeste da napišem muziku o čoveku kojem su pred očima ubili roditelje dok je bio dečak. Šta biva s takvim čovekom? S kakvom čudnom psihologijom vas to na kraju ostavi? Mogu ja da pišem dugačke, velike, herojske kompozicije, ali zaista sam smatrao da bi to bilo suprotno onome što smo hteli da postignemo ovim filmom."

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.