Više od filmskog festivala

Izvor: Politika, 16.Jul.2015, 22:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Više od filmskog festivala

Panel diskusija „Izraelski film u očima inostranih kritičara“, koja se razvijala i u pravcu odnosa između Izraela i Palestine, sa posebnim osvrtima na prošlogodišnje nemile događaje u Gazi, tako da se sa teme filma prešlo u oblasti čiste politike...

Jerusalim – Jerusalimski Pres klub pokazao je kako se to radi. Bio je vrlo dobar domaćin 24 svetska filmska kritičara – od Meksika, SAD i Kube pa do Srbije – koji su po pozivu stigli na 32. Jerusalim film festival.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
Posle svečanog otvaranja festivala u prisustvu i uz veoma duge govore najviših državnih i gradskih zvaničnika (prisustvovao je i predsednik Izraela Reuven Rivilin), bio je prikazan film „Moja majka” Nanija Moretija, a publika u amfiteatru Sultanov bazen (pod otvorenim nebom) bila je u prilici da pozdravi američkog glumca Džona Turtura koji igra jednu od glavnih uloga. Već sutradan usledio je susret sa Renanom Šorom, osnivačem i direktorom Sem Špigel filmskom i televizijskom akademijom, koja nosi ime legendarnog producenta i oskarovca. Ova filmska škola je u poslednjih 25 godina osvojila 16 međunarodnih nagrada za filmsku školu najboljeg programa, a njeni studenti više od 380 nagrada na festivalima širom sveta, uključujući i Kustendorf (za najbolje studentske filmove). Njen osnivač Renan Šor zbog ovakvih rezultata izabran je i za predsednika Asocijacije evropskih filmskih škola, a njegove aktivnosti podrazumevaju i iniciranje čak četiri izraelska filmska fonda.

U istom danu, svetski filmski kritičari posetili su i čuvenu jerusalimsku Međunarodnu filmsku laboratoriju koju je i osnovala filmska škola Sem Špigel s namerom da podrži produkciju i postprodukciju dugometražnih igranih filmova najtalentovanijih mladih autora iz celog sveta. Posle laboratorija u Sandensu i Torinu, jerusalimska je treća ovakve vrste u svetu.

Da se u Izraelu, a naročito u Jerusalimu, posvećuje izuzetna pažnja edukaciji filmskih autora, pokazalo se i tokom posete  Filmskoj školi „Maleh“. Ovde mladi studenti uče o moći medija i digitalnoj eri, snimaju svoje filmove inspirisane jevrejskom tradicijom, izraelskim iskustvom i zapadnim kulturnim vrednostima, kojima treba da doprinesu svojoj lokalnoj zajednici.

Boravak kritičara podrazumevao je i učešće u panel diskusiji na temu „Izraelski film u očima inostranih kritičara“, koji je bio organizovan od strane Asocijacije kritičara Izraela. Hteli ne hteli, diskusija se razvijala i u pravcu odnosa između Izraela i Palestine, sa posebnim osvrtima na prošlogodišnje nemile događaje u Gazi, tako da se sa teme filma prešlo u oblasti čiste politike... Odmah posle usledila je i nezaboravna tura „Tačka gledišta“ s kojom je predstavljena jerusalimska Sezona kulture, nezavisna i neprofitabilna organizacija, zahvaljujući čijim aktivnostima kulturni život Jerusalima poslednjih godina postaje sve bogatiji. Zahvaljujući ovoj turi upoznala sam i samo srce čuvenog jerusalimskog muzičkog festivala koji se održava među zidinama starog grada krajem avgusta, tik ispod Davidove kule (jerusalimski „Egzit“).

Iz dokumentarca „Sport: Izraelsko-palestinski filmski projekat“ šest izraelsko-palestinskih mladih autora (Foto Dokumentacija Jerusalimskog festivala)

 Izložbe video radova, filmskih plakata i fotografija bile su dostupne u jerusalimskom „Hensen hausu“, a filmovi u predivnim prostorima jerusalimske Kinoteke i Medijateke. Tu su viđeni i najnoviji igrani i dokumentarni izraelski filmovi. Među njima i igrani film „Čovek u zidu“ Evgenija Rumana, uzbudljiva psihološka drama čija se radnja „vrti“ oko iznenadnog nestanka čoveka koji je otišao da prošeta psa i nije se vratio kući. Film je snimljen za šest dana, u jednom stanu u Tel Avivu za svega sto hiljada dolara, ali je njegova snaga veća i moćnija od mnogih visokobudžetskih filmova koje sam gledala.

 Kao veoma dobri filmovi pokazali su se i izraelski dugometražni dokumentarci, među kojima i „Kroz tebe princezo“ Ida Hara, koji prati sudbinu medicinske sestre odrasle u sirotinjskom delu Nju Orleansa kojoj je muzika ljubav, a Jutjub scena za predstavljanje sopstvenih muzički vizija. Veoma snažan je i dokumentarac „Vita Activa, duh Hane Arent” rediteljke  Ade Ušpic, intelektualna i lična biografija slavne nemačke filozofkinje jevrejskog porekla.

 Posebnu pažnju imao je omnibus „Sport: Izraelsko-palestinski filmski projekat“ kojeg čine filmovi (igrani i dokumentarni) šest mladih izraelskih i palestinskih autora. Tema je sport, a pristupi temi različiti. Svaki film ponaosob reflektuje lični umetnički pristup i tačku gledišta, ali i hrabrost samih autora. Zanimljivo je da se ovaj projekat nastavlja u kontinuitetu, kao dobar vid saradnje između palestinskih i izraelskih mladih filmskih autora, koji dele život u zajedničkom gradu – svetom Jerusalimu...

Kusturičina „Gernika“ i Lustigov Oskar

Uz razgledanje istorijskog jezgra Jerusalima uz stručno vođstvo profesora arheologije sa jerusalimskog univerziteta, za kraj boravka bila je organizovana i tročasovna poseta Brdu sećanja na kojem se nalazi Jad Vašem – Memorijalni centar za jevrejske žrtve i heroje holokausta. U tom velelepnom zdanju izvanredne arhitekture i nenadmašno kreativne stalne muzejske postavke, nalazi se i istraživački centar i Medijateka (osnivač je Stiven Spilberg) u kojoj se čuvaju (i digitalizuju) arhivski materijali, ali i filmovi o žrtvama i herojima holokausta. Jedan od filmova o kojem će vam direktorka Medijateke rado govoriti jeste i diplomski film „Gernika“ Emira Kusturice čija se kopija čuva u Jad Vašemu, u koji je već stigla statueta Oskara i to ona koju je kao nagradu osvojio producent Branko Lustig za film „Šindlerova lista“ Stivena Spilberga. Lustig će zajedno sa predsednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović boraviti u Jerusalimu sledeće nedelje, gde će i zvanično pokloniti svog Oskara Memorijalu Jad Vašem na trajno čuvanje...

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.