Vašingtonska crna ovca

Izvor: Politika, 12.Feb.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vašingtonska crna ovca

Sa predsednikom žirija, scenaristom i rediteljem Polom Šrederom o filmu "Šetač", opunomoćenoj hipokriziji i "Adamovom uskrsnuću"

Od našeg specijalnog izveštača
EKSKLUZIVNO
Berlin, 11. februara – Najznačajnija funkcija 57. Berlinskog festivala, predsednička, poverena je slavnom američkom scenaristi i reditelju Polu Šrederu, čiji će najnoviji film "Šetač", sa Vudijem Harlesonom, Kristin Skot Tomas i Lorin Bekol u glavnim ulogama, sutra uveče biti premijerno >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << prikazan u glavnom programu, van konkurencije. Šreder, koga publika širom sveta između ostalog poznaje kao scenaristu filmova "Taksista", "Razjareni bik", "Poslednje Hristovo iskušenje" i kao reditelja filmova "Mišima", "Američki žigolo", "Autofokus", pre 20 godina takođe je bio u, kako kaže, poslednjem hladnoratovskom berlinskom žiriju kada su se vodile žučne filmske i političke diskusije. Osim u gledanju i većanju o filmovima, vreme provodi i na sastancima o produkciji novog filma čije će snimanje početi već u aprilu. Nestrpljiv je, kaže, i da čuje reakcije berlinske publike na "Šetača" oko kojeg se već podigla medijska prašina...

Mnogi već sugerišu da je Vaš "Šetač" nastavak "Američkog žigola". Pretpostavljam da se sa tim ne slažete?

– Nisam toliko uporan u demantijima ovakvih teza jer priča "Šetača" ima prizvuk nastavka. Ono što može da podseća na "Američkog žigola" je glavni junak filma, njegov lik i karakter čijom se progresijom zapravo bavim već decenijama i to u mnogim prethodnim filmovima. Kada je bio mlad taj lik je bio nasilan, besan, nesiguran u to ko je i šta je, poput lika u "Taksisti". Kada je odrastao, postao je sumnjičav, nervozan, narcisoidan poput junaka u "Američkom žigolu" ili "Light Sleeper-u". Sada je on pedesetogodišnjak, takozvani društveni šetač u Vašingtonu, mnogo zna, mnogo vidi, dobio je na mudrosti iako je porodična crna ovca.

Zato što je homoseksualac, a živi u Vašingtonu?

– On bitiše u vašingtonskom društvu u kojem je seksualna hipokrizija gotovo opunomoćena. Uvek su me zanimali likovi koji su odabrali da žive u kontradikcijama. Lik Kartera Pejdža trećeg, momka iz ugledne porodice koja se politikom i ozbiljnim poslovima bavi generacijama, zanimljiv je zbog njegovog neobičnog posla – zvaničnog pratioca vašingtonskih dama iz visokog političkog društva na operske predstave i kulturne događaje koji ne zanimaju njihove prezaposlene muževe. On je homoseksualac, ima svog stalnog partnera, svoje žensko društvo za kartanje i seriju problema koje mora da reši borbom, što nije njegov teren.

Vaš je teren usmeravanje pogleda na konzervativni Vašington?

– Više je ovo pogled na Vašington iz sobe za šminkanje, manje iz sobe u koju se posle ručka povlače muškarci da popuše cigaru. Dakle, može se reći da je film protiv veoma konzervativne američke administracije.

Neobično je što ste za glavnog glumca odabrali Vudija Harlesona?

– Nisam imao na umu Vudija Harlesona, njega mi je predložio njegov agent. Za lik Kartera bio mi je potreban neko ko je veoma duhovit i komičan jer to je roba koja se najbolje prodaje na svetu. Nije mi bila potrebna ljudina ili kakav intelektualac, jer je ovo film o duhovitom čoveku, sklonom šali na sopstveni račun. Bio sam pomalo skeptičan po pitanju Vudija, ali na probi je pokazao neobičnu sposobnost gradacije da sam ostao razoružan.

Već decenijama istrajavate kao nezavisni filmski stvaralac. Da li je i to razlog što ste finansijsku konstrukciju ovog filma zatvarali čak šest godina?

– "Šetača" nije želeo ni jedan veliki američki studio i ja sam se šest godina našetao dok su se stvorili uslovi da ga snimim. Koproducente sam pronašao u Evropi, u Britaniji.

Upravo ste najavili da ste za novi film "Adamovo uskrsnuće" sredstva pronašli u Nemačkoj i Izraelu. Film je o holokaustu?

– Jeste i snimanje će početi u aprilu u Rumuniji, Nemačkoj i Izraelu. Biće to film o azilu za preživele holokausta u pustinji Negev, prema romanu Jorama Kanijuka. U filmu će igrati kanska pobednica Hana Laslo ("Slobodna zona"), Evgenija Dudina, berlinski pobednik Moric Bilbtroj ("Elementarne čestice"), ali i Džef Goldblum i Viljem Defo.

Da li ćete u Berlinu biti nepristrastan i pravedan sudija?

– Najpravedniji mogući! Ja sam iskusni berlinski "sudija", bio sam u žiriju 1987. godine kada je festival još bio u Istočnoj Nemačkoj i sećam se veoma dobro žučnih i glasnih svađa članova istočno-zapadnog polarizovanog žirija. To je bilo fantastično, ali takve stvari više ne postoje.

Da li ćete izaći na kraj sa problemom jednog od kineskih filmova?

– Problem filma "Izgubljeni u Pekingu" mlade Li Ju sa kineskom cenzorskom komisijom već je rešen, dobijena je dozvola za prikazivanje. Ne očekujem nikakve drame, već dobre filmove i dobro i korisno provedeno vreme.

Dubravka Lakić

[objavljeno: 12.02.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.