Umro režiser Ingmar Bergman

Izvor: Politika, 31.Jul.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Umro režiser Ingmar Bergman

Stokholm – Švedski režiser Ingmar Bergman, jedan od najvećih umetnika svetske kinematografije, umro je u 89. godini, izvestili su juče mediji u Stokholmu.
Bergman je preminuo u svom domu na ostrvu Faro, objavila je švedska novinska agencija TT, pozivajući se na njegovu kćerku Evu Bergman.
Sa malog ostrva Faro u Baltičkim moru stigla je štura vest da se mirno ugasio život jednog od najvećih švedskih umetnika, filmskog i pozorišnog stvaraoca svetskog glasa Ingmara >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Bergmana.

Vest o smrti javila je ćerka Eva, što znači da je veliki umetnik izdahnuo u krugu porodice i na mestu koje je veoma voleo, jer se svom domu na Farou stalno vraćao nakon svih lutanja po svetu i konačno se tu povukao pre četiri godine, kada je u 85. godini završio svoj poslednji TV film "Sarabandu".

Iza Bergmana je ostalo 54 igrana filma, 126 pozorišnih predstava i 39 radio-drama, brojne knjige o filmu i o sebi. Pisao je i scenarije, što mu je bio i prvi izvor prihoda pre nego se obreo u teatru gde je ostavio duboki trag interpretirajući skandinavske klasike, ruske velikane, ali i savremenu dramsku literaturu. Već 1963. bio je imenovan za direktora Kraljevskog dramskog pozorišta.

Prvi film je snimio 1946, ali internacionalnu slavu mu je doneo film "Osmesi letnje noći" koji je na Festivalu u Kanu dobio nagradu kao najbolja komedija. Sledeće godine ponovo se pojavio u Kanu sa "Sedmim pečatom" koji nije osvojio Gran pri već specijalnu nagradu žirija, ali je bio moralni pobednik. Od tada se Bergman ustoličio kao filmski umetnik kome su se docnije klanjala najveća imena savremenog svetskog filma od Andreja Tarkovskog, preko Roberta Altmana do Vudija Alena, koji je povodom proslave 70. Bergmanovog rođendan izjavio da je on, "kada se sve uzme u obzir, najveći filmski umetnik od pronalaska filmske kamere".

Zvezdani period u Bergmanovoj karijeri bile su sedamdeset i osamdesete godine 20. veka, kada su njegovi filmovi "Divlje jagode", "Devičanski izvor", "Tišina", "Persona", "Krici i šaputanja", "Jesenja sonata", "Fani i Aleksandar"... redovno dobijali nominacije za Oskare u više kategorija i osvajali ih za režiju, scenario, pojedine uloge

Bergmanu je dodeljena nagrada za životno delo Američke filmske akademije i tri Oskara za najbolje strane filmove ("Devičanski izvor", "Kroz tamno staklo" i "Fani i Aleksandar"). Njegovi filmovi su osvajali najvažnija priznanja koja se dodeljuju "sedmoj umetnosti" u svetu, sve do poslednjeg koji je ušao u najuži izbor za najbolji evropski film.

Režirao je samo tri filma koji nisu bila producirana u Švedskoj, i jedan od njih je bio "Jesenja sonata". U njemu su igrale Ingrid Bergman (sa kojom nije bio u srodstvu) i Liv Ulman, norveška glumica koja je dugo godina bila njegova muza i životna saputnica, a i majka njegove ćerke.

Poznat kao režiser koji je posebnu pažnju posvećivao radu sa glumcima, Bergman je formirao svoju "glumačku trupu" u kojoj su stalni članovi bili Maks fon Sidov, Bibi Anderson, Harier Anderson, Erland Jozefson, Ingrid Tulin. Poslednja im se priključila Ulmanova, i oni su svi igrali u većini njegovih filmova, u pozorišnim i televizijskim komadima koje je režirao.

Stalni pratilac bio mu je i snimatelj Sven Nikvist kome je davao samo osnovne instrukcije, prepuštajući mu da ih sam realizuje birajući uglove, svetlost i postižući onaj željeni sumorni štimung tako karakterističan za Bergmanov stil.

Tanjug



-----------------------------------------------------------

Omaž Bergmanu u Jugoslovenskoj kinoteci

Direktor Jugoslovenske kinoteke Radosav Zelenović izjavio je juče, povodom smrti švedskog reditelja Ingmara Bergmana, da će sezona Kinoteke u septembru sigurno započeti omažom velikom stvaraocu pošto poseduje jednu od najkompletnijih kolekcija njegovih filmova.

Zelenović je rekao da je Bergman svojom autorskom osobenošću obeležio vek filma za nama i da njegovo delo ima dalekosežan značaj.

Direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu Božidar Đurović ocenio je da uprkos tome što je doživeo duboku starost, odlazak trostrukog oskarovca, znamenitog pozorišnog i filmskog reditelja Bergmana predstavlja tužnu vest za svetsku kulturnu javnost. Sa velikim brojem predstava i više od 50 filmova Bergman je ostavio upečatljiv trag kako u kinematografiji, tako i u pozorišnoj umetnosti, rekao je direktor Drame nacionalnog teatra.

Napominjući da mu je Bergman bio uzor, pozorišni reditelj i upravnik Beogradskog dramskog pozorišta Nebojša Bradić kaže da je reč o velikoj figuri umetnosti 20. veka. "Estetska pročišćenost u njegovim filmovima i pozorištu, jasna misao, rad sa glumcem, sve je to inspirisalo i mene kao i mnoge moje kolege", rekao je Bradić.

Tanjug

-----------------------------------------------------------

Žil Žakob: Poslednji velikan filma

Pariz – Predsednik Međunarodnog filmskog festivala u Kanu, Žil Žakob, odao je juče priznanje preminulom švedskom reditelju Ingmaru Bergmanu, nazvavši ga "poslednjim od filmskih velikana", pošto je dokazao da "film može da bude umetnost podjednako duboka kao književnost". "Bio je reditelj koji se bavio ljudskom sudbinom, čovekovom bedom, misterijom žene. Bio je ozbiljan reditelj sa neočekivanim i sjajnim dozama humora. Bio je reditelj života i svetlosti, čije je delo neodvojivo od dela njegovog snimatelja Svena Nikvista", kazao je Žakob nakon vesti o smrti velikog reditelja, prenosi agencija AP.

Tanjug

[objavljeno: 31.07.2007.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.