Izvor: Blic, 11.Okt.2001, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Evropu bez sažaljenja

U Evropu bez sažaljenja

Nakon pojavljivanja u Parizu na izložbi 'Druga polovina Evrope' u maju 2000. na poziv Lučezara Bojadžijeva i Uroša Đurića, radove Mihaela Milunovića video je Loran Heđi, direktor Muzeja 'Ludvig' u Beču. Sledi poziv i otkup serije fotografija koje ulaze u stalnu postavku novog muzejskog prostora inaugurisanog 13. septembra.

Novi Muzej 'Ludvig' nalazi se sada u tzv. sajamskom kvartu, pored Muzeja 'Leopold', koji sadrži zbirke iz 18. i >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << 19. veka i Kunsthalea.

Njegova izgradnja trajala je deset godina, nakon što je prethodna palata Lihtenštajn morala biti vraćena vlasnicima, čuvenoj porodici.

Prema ideji Lorana Heđija, u sklopu novog prostora posebna pažnja posvećena je kolekciji istočnoevropske umetnosti.

- To je važno za našu scenu, jer se ona konačno dovodi u novi kontekst.

Znači, uvodi se integralno u evropsko kulturno polje. Nema više odnosa prema umetnosti koja dolazi sa Istoka ili sa Balkana kao prema kuriozitetu ili nečem što izaziva sažaljenje - kaže Milunović. Pored fotografija Mihaela Milunovića u Muzeju 'Ludvig' zastupljena su i dela Marine Abramović, Brace Dimitrijevića i Uroša Đurića.

- Moja serija radova nosi naziv 'Mobil', a već je bila izložena u Beogradu u Kulturnom centru Beograda. Reč je fotografijama velikog formata nastalim u Parizu, gde i dalje živim, mada sam sve češće ovde u Beogradu, sa tablicama na kojima piše 'Mizerija', 'Rat', i slično. Oni su na neki način personalizacija industrijskog objekta. Motiv je automobil, potpuno anoniman, koji dobija karakter nečega što više ne služi za identifikaciju budući da nema tablice s brojevima. Mobilnost automobila obeležava statusni simbol koji se menja, a njegova pokretljivost je simbol slobode...

Projektant Muzeja 'Ludvig' je Volfgang Valder. Građevina je u obliku bunkera obloženog sivom bazaltnom lavom na fasadama i na krovu. Ima šest spratova iznad zemlje i dva ispod zemlje. Izložbeni prostor zajedno sa kompjuterskim centrom i bibliotekom obuhvata oko osam hiljada kvadratnih metara, a cena konačnog objekta bila je dve milijarde šilinga. M. M.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.