Traganja za zaštitnikom - istorijska sudbina Srba

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 26.Apr.2011, 20:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Traganja za zaštitnikom - istorijska sudbina Srba

NOVI SAD -

Odnosi Srbije sa SAD su neobično važni i zato moramo da sa Amerikom prevaziđemo sadašnje probleme i ako je moguće uspostavimo što bolje odnose, izjavio je danas u Novom Sadu nekadašnji prvi čovek naše diplomatije Vladislav Jovanović.

Na predstavljanju knjige akademika Dragoljuba Živojinovića "U potrazi za zaštitnikom" - studije o srpsko-američkim vezama 1878-1920. godine, održanom u Matici srpskoj, Jovanović je istakao da je bolje razumevanje onoga >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << što nam se dešavalo u prvoj polovini prošlog veka veoma bitno za našu spoljnu politiku i u ovom vremenu.

Podsetivši na opšteprihvaćen stav da u međunarodnim odnosima nema večitih prijatelja ili neprijatelja, nego da su interesi država primarna kategorija, ministar spoljnih poslova bivše SRJ je naglasio da ti interesi mogu vremenom da pretrpe manje ili veće promene.

"Koliko god da imamo problema sa Amerikom sada, moramo s njom da sarađujemo jer vreme donosi nove okolnosti", rekao je Jovanović naglašavajući da naša zemlja treba da nastoji da prevaziđe aktuelne probleme sa tom super silom i "ako je moguće uspostavi bolje odnose". Predsednik Matice srpske akademik Čedomir Popov je ocenio da su traganja za zaštitnikom istorijska sudbina srpske države i Srba i naglasio da nam je "opstanak gotovo uvek, a naročito u poslednja dva veka, zavisio od zaštitnika".

Akademik Živojinović u svojoj knjizi govori o SAD kao zaštitniku Srbije i Srba u određenom vremenskom periodu i u tom istoriografskom delu obrađuje čitav spektar američko-srpskih veza, faktički započetih uspostavljanjem diplomatskih i trgovinskih odnosa 1881. godine pa sve do kraja Prvog svetskog rata, odnosno do stvaranja Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca.

Popov je zaključio da je ova izvanredna knjiga "ozbiljan predtekst temelja iz kojih su krenuli odnosi između SAD i Srbije i Srba".

Saglasivši se sa ocenom da su Srbija, odnosno Srbi, "vazda u potrazi za nekim zaštitnikom", Živojinović je napomenuo da nam je taj moćni zaštitnik bio preko potreban u Prvom svetskom ratu i posle njegovog završetka.

"Srbija je na sebe preuzela gigantski poduhvat, da stvara novu državu na ruševinama stare", odnosno da ujedinjuje prostore koji su bili u nekoliko kraljevina i carevina, rekao je istoričar i napomenuo da veliki narodi i velike sile to ne vole, jer "carevi i kraljevi su braća i oni se međusobno štite do poslednjeg trenutka".

Podsećajući da se u istoriografiji Srbi često optužuju za rušenje Otomanskog carstva i Austro-Ugarske monarhije, pa i da su krivci za Prvi svetski rat i potonju svetsku krizu, Živojinović je naglasio da se tom odijumu nije bilo lako suprotstaviti i da nam je zbog toga bio potreban moćni zaštitnik.

Uprkos teškim vremenima i složenim istorijskim okolnostima, ipak smo ga imali Americi u sudbonosnim godinama Velikog rata i na Pariskoj mirovnoj konferenciji, gde je odlučujuću ulogu imala američka delegacija, na čelu sa predsednikom Vudroom Vilsonom.

U svom najnovijem delu, Živojinović je posebnu pažnju posvetio "velikom Srbinu i velikom Amerikancu Mihajlu Pupinu", koji je ne samo u tom najsudbonosnijem vremenskom periodu, nego i ranije, dao neprocenjivi doprinos unapređenju odnosa Srbije i Amerike i bio "najveći lobista u Americi, koga je srpski narod ikad imao".

Pupin je svojim govorima i tekstovima u "Njujork tajmsu" naučio Amerikance gde je Srbija, ko su Srbi i zašto se ratuje protiv njih, predstavljajući je kao zemlju koja se bori za svoj opstanak, rekao je akademik Živojinović, podsetivši da je predsednik Vilson još 1914. godine izjavio da je Austro-Ugarska isključivi krivac za rat.

U knjizi "U potrazi za zaštitnikom" autor je pred javnost izneo mnoge nove momente u međunarodnim odnosima tog vremena i objasnio osnove za kasnija dešavanja.

O delu su govorili i istoričari dr Miloš Ković i dr Vojislav Pavlović, kao i Jagoš Đuretić, glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće "Albatros plus".

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.