Sto godina Crnog kvadrata Kazimira Maljeviča

Izvor: Studio B, 23.Okt.2015, 19:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sto godina "Crnog kvadrata" Kazimira Maljeviča

Beograd će od 19. novembra biti domaćin velike regionalne izložbe kakva u prestonici dugo nije vidjena, a reč je o postavci "Ruska avangarda u Beogradu" koja će biti postavljena u Starom muzeju Muzeja istorije Jugoslavije.

Izložba obuhvata najznačajnija dela autora ruske avangarde medju kojima su Vasilij Kandinski, Aleksandar Rodčenko, Ivan Kljun, Aleksandar Arhipenako, Aleksandar Vesnin i Ljubov Popov, ali i dela iz kolekcije Narodnog muzeja u Beogradu.

"Ruska >> Pročitaj celu vest na sajtu Studio B << avangarda u Beogradu" u stvari reflektuje jedinstveni fenomen kada se oformila grupa umetnika koja je u umetnosti videla zamenu za religiju i put ka promeni društva, ocenjuju organizatori. Smatra se da će ova izložba biti kulturni dogadjaj regiona.

Ljubitelji umetnosti će biti u prilici da pogledaju 117 dela: slike, crteže, ilustracije za knjige, skice kostima za pozorište i film, porcelan sa propagandnim porukama i idejne nacrte arhitektonskih zdanja.

Prema rečima Nede Knežević,direktorke MIJ izložba se organizuje povodom 100-godišnjice nastanka čuvenog dela Kazimira Maljeviča "Crni kvadrat", kao zajedničkog imenitelja niza umetničkih stremljenja I tendencija sa početka XX veka u tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Kako je najavila direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković na izložbi će se naći i 11 vrhunskih dela iz kolekcije te institucije, medju kojima su radovi Arhipenka, Kandinskog, Lisickog i Kozincove - Erenburg, a deo su umetničke ostavštine Ljubomira Micića.

Na izložbi će, izmedju ostalog, biti predstavljene i skice kostima i scenografija za film "Aelita: Kraljica Marsa" Aleksandre Ekster, kao i grafičke ilustracije kostima i scenografije za predstave slavnog reditelja Sergeja Ejzenštajna koji je najviše doprineo razvoju filmske montaže u svetskoj kinematografiji.

Deo postavke će uključiti ilustracije za knjige "oca ruskog futurizma" umetnika Davida Burljuka, kao i radove Natalije Gončarove, Olge Rozanove, Velimira Hlebnjikova i Alekseja Kručoniha.

Dela u Beograd iz Rusije stižu iz pet ustanova: Ruskog državnog arhiva književnosti i umetnosti, Državnog Rostovsko-Jaroslavsko arhitektonsko-umetničkog muzeja, Ivanovskog oblasnog umetničkog muzeja, Jaroslavskog umetničkog muzeja i Državnog istorijsko-arhitektonsko umetničko i pejzažnog muzeja Caričino.

Nastavak na Studio B...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Studio B. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Studio B. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.