Šta sve krije nacističko blago iz Minhena?

Izvor: B92, 05.Nov.2013, 14:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta sve krije "nacističko blago" iz Minhena?

Ranije nepoznati radovi poznatih slikara su među gotovo 1.400 slika koje su nacisti konfiskovali za vreme Drugog svetskog rata, a koje su prošle godine pronađene u Minhenu.

Na konferenciji za novinare predstavljeni su slajdovi sa fotografijama slika Marka Šagala, Otoa Diksa, Maksa Libermana i Anrija Matisa.

Izvršitelji kažu da će pitanje vlasništva nad ovim delima naknadno biti utvrđivano.

Rajnhard Nemec, načelnik tužilaštva u Augsburgu kaže da >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je 121 uramljenih i 1.258 neuramljenih dela pronađeno u stanu Kornelijusa Gurlita u martu prošle godine.

„Apsolutno nema sumnje da je ono što je pronađeno veoma značajno, u pitanju je izuzetno važno otkriće. Mogu da zamislim otvaranje muzeja koji bi sadržao samo dela koja su sada pronađena u Minhenu“, tvrdi Vil Gomperc, urednik Umetnosti na BBC mreži.

Umetnički direktori širom sveta uskoro bi mogli da počnu da se pripremaju za potpuno nove verzije biografija nekolicine modernih umetnika, dodao je Gomperc.

Nije poznato da li je učinjen neki prestup, budući da je pravno gledano, ova situacija vrlo složena.

Istražitelji, kaže Nemec, imaju “konkretne dokaze” da su barem neka od dela nacisti konfiskovali od njihovih vlasnika ili da su pripadali grupi “degenerične umetnosti”.

Stručnjak za umetnost Majke Hofman kaže da su neka dela pomalo prljava, ali da nema oštećenih.

Među umetničkim delima nalaze se radovi Pabla Pikasa, Tuluza Lotreka, kao i Kanaleta i Gustava Gurbea.

Gurlit je sin trgovca umetninama u Minhenu i povremeno je prodavao slike kada mu je bio potreban novac.

“Nemamo nikakve opravdane sumnje da je reč o krivičnom delu koje bi mogle dovesti do hapšenja”, kaže Nemec dodajući da je trenutna lokacija Gurlita nepoznata.

Upitan zašto je nemačkim vlastima bilo potrebno toliko vremena da javnosti otkriju pronalazak slika, tužilac je rekao da bi to bilo “kontraproduktivno”.

Vlasti su to držale u tajonosti iz praktičnih i pravnih razloga, rekao je on.

Gurlitov otac Hildebrand skupljao je dela s početka 20. veka koja su nacisti smatrali “nenemačkim” i “degeneričnim”.

Takođe, oni su ga angažovali da dela prodaje u inostranstvu, ali je takođe, on privatno kupovao neka od njih.

Posle rata, istražiteljima je rekao da je njegova kolekcija uništena tokom bombardovanja Drezdena 1945.

Podlegao je povredama posle saobraćajne nesreće 1956.

“Ono što frustrira u celoj ovoj situaciji su škrte informacije iz Nemačke. U kolekciji je gotovo 1.400 slika, a oni su dali konkretne detalje za samo dve.

Deluje da oko cele afere i dalje lebdi neki veo tajne. Kažu nam da neće objaviti slike na internetu, pa ako mislite da je neka od njih možda u vašem vlasništvu, morate da idete kod njih. To je kao da pokušavate da nađete iglu u plastu sena”, smatra Gomperc.

.

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.