Izvor: Arte, 28.Nov.2022, 10:42

Šta bi kustosiranje trebalo / moglo da bude

Dva predavanja u okviru edukativnog programa “Šta bi kustosiranje trebalo / moglo da bude“ na Kolarcu

Edukativni program “Šta bi kustosiranje trebalo / moglo da bude”, koji organizuje kustoskinja Biljana Ćirić u  partnerstvu s Kolarcem, do kraja godine prirediće dva javna predavanja u okviru svog godišnjeg serijala predavanja za 2022. godinu.  Masimilijano Molona će 5. decembra u 18 časova održati predavanje “Umetnički način proizvodnje. Umetnost i zajedničko >> Pročitaj celu vest na sajtu Arte << u doba antropocena“, a Amelie Aranguren će svoje predavanje o projektu “Kampo adentro” održati 13. decembra u isto vreme. Oba programa će biti održana u Maloj Sali Kolarca, a ulaz na predavanja je besplatan.

Predavanje Masimilijana Molone će, polazeći od nedavno objavljene knjige Umetnost/Zajedničko (Art/Commons), koja daje osvrt na zajedničko iz perspektiva savremene istorije umetnosti i antropologije, fokusirajući se na tekuće napetosti između umetnosti i kapitalizma, trasirati vezu između umetnosti i zajedničkog kroz praksu Instituta za radikalnu imaginaciju (Institute of Radical Imagination), u kojem je Molona angažovan.

Predavanje se temelji na analizi savremenih umetničkih i kustoskih praksi, koje autor opisuje kao prakse uspostavljanja zajedništva, zasnovane na koprodukciji, participaciji, uzajamnosti i vrednovanju reproduktivnog rada. Molona predlaže nov teorijski pristup tekućim debatama o zajedničkom i pokazuje da umetnost može da obezbedi i jezik antikapitalističke i postkolonijalne kritike, kao i distinktivni skup veština i praksi uspostavljanja zajedničkog.

Masimilijano (Mao) Molona je pisac, režiser i antropolog. Vanredni je profesor Odseka umetnosti Univerziteta u Bolonji. Njegovo obrazovanje je multidisciplinarno i obuhvata ekonomiju, antropologiju i vizuelnu umetnost, dok se njegov rad rad fokusira na odnos između umetnosti i političke ekonomije iz specifičnog ugla rada, klase i postkapitalističke politike. U terenskom radu kombinuje pedagogiju, umetničku prefiguraciju i aktivizam. Jedan je od osnivača i član kolektiva freethought (slobodnamisao), Instituta za radikalnu imaginaciju (Institute of Radical Imagination; IRI) i Laboratorije za urbano zajedničko (Laboratory for the Urban Commons; LUC).

 

Amelie Aranguren će govoriti o projektu “Kampo adentro”, koji je pokrenut 2010. kao inicijativa vezana za potrebu da se razmisli o ruralnoj sredini kao mestu za umetničko stvaralaštvo i o tome kako je tokom godina osetila potrebu da se suoči s realnošću i teškoćama življenja daleko od zemlje.

 “Na taj način smo došli do sopstvene agroekološke proizvodnje sa stadom ovaca i do obnove planinskog sela koje treba da bude pokušaj kolektivne agrarne i umetničke proizvodnje. Međutim, posvećenost gradu je osnovna, te otuda CAR, Centro de Acercamiento a lo Rural (Centar za pristup ruralnom), naš prostor u Madridu. Ovaj prozor ka ruralnom je i nastao s namerom da se u grad prenese iskustvo samodovoljnosti i održivosti agrarne tradicije. Izazov Kampa adentro jeste stvaranje svesti o svemu što poljoprivredni rad i život u ruralnim oblastima mogu da ponude, što je obogaćivanje ruralnih i urbanih oblasti istovremeno”, objašnjava Amelie Aranguren.

Amelie Aranguren rukovodi umetničkim programom Centra za pristup ruralnom (CAR) pri umetničkom kolektivu INLAND („Unutrašnjost“) u Madridu, čiji je član od 2010. Bila je koordinatorka izložbi u Jeu de Paume (Ž d Pom) u Parizu; vodila je Espacio Uno (Espasio Uno), prostor pri Muzeju Reina u Sofiji namenjen određenim projektima umetnika koji se tek pojavljuju; bila je programska direktorka u Fondaciji „Federiko Garsija Lorka”, privatnoj zadužbini posvećenoj očuvanju i diseminaciji pesnikovog nasleđa, kao i umetnička direktorka galerije Max Estrella (Maks Estrela).

Predavanje Masimiliana Molone je podržao Italijanski institut za kulturu u Beogradu, a predavanje Amelie Aranguren je podržano od strane Ambasade Španije u Beogradu.

Nastavak na Arte...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Arte. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Arte. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.