Snajper u Monaku

Izvor: Vostok.rs, 08.Maj.2012, 19:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Snajper u Monaku

08.05.2012. -

U konkursnom programu 7. Filmskog festivala u Monaku Rusija je predstavljena filmom Snajper saha, režisera Nikite Aržakova. U dane kada čitav svet, i Evropa pre svega, obeležava još jednu godišnjicu pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu, Monte-Karlo će videti film posvećen dramatičnim događajima ovog rata.

Siže filma vezan je za lokalnu epizodu ratnih dejstava, kada je Sovjetska armija, oslobodivši teritoriju svoje zemlje od fašističkih okupatora, >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << krenula dalje na zapad, istiskujući fašiste iz okupiranih evropskih zemalja. Sovjetski snajperista, koji je video neprijatelja i shvatio da je to sasvim mlad momak ne puca u njega, mada mora to da učini... Prolazi dosta godina i odrasli mladih dolazi u Rusiju da nađe istog tog sajperistu, da razgovara sa njim, seti se strašnog trenutka kada ga je od smrti delio trenutak, a što je najvažnije da pita zašto sovjetski vojnik nije okinuo? To je konktretna priča o odnosima dvoje ljudi koja navodi gledaoca na globalna razmišljanja o humanizmu, o prijatljstvu, ljubavi. O životu.

U osnovi filma je istinita priča koja se desila legendarnom borcu iz Jakutije Ivanu Kulbertinovu. On je prošao čitav Drugi svetski rat, lično je eliminisao oko 300 fašista, mada mnogi smatraju da je lik snajperiste opšti, govori u intervjuu za Glas Rusije režiser Nikita Aržakov.

Da, u ratu je bilo mnogo takvih boraca, nastavlja režiser. Ali ipak scenarista polazi od realnog slučaja koji se desio Kulbertinovu u Poljskoj. Fašisti su koristili lokalne žene i tinejdžere koji su sakupljali na njivi prinose kao pokriće za svog obaveštajca. On je osmatrao položaja sovjetskih trupa, psole čega se na njih otvarala ciljana vatra. Kulbertinovu su naredili da pronađe obaveštajca. On ga je pronašao. Shvatio je da je to još dete – očigledno iz hitlerjugena, i kako je zatim pisao sam u svojim sećanjima, nije mogao da ga ubije, nije imao srca...

Film Snajper saha očigledno će biti za evropsku publiku još i otkriće za njih nove kinematografije, kinematografije Jakutije. Jer i autor filma Nikita Aržakov, i glavni junak – u ratu snajperista, a u civilnom životu lovac – pripadaju starosedelačkom narodu ove republike – narodu Saha. Ima svega oko 400 hiljada predstavnika ovog naroda. Zajedno sa drugim malim narodima Severa koji žive u Jakutiji, Saha čine stanovništvo koje ne dostiže ni milion ljudi. Pri tome, teritorija ove republike zauzima skoro polovinu Sibira, sadrži 4 geografske zone, tri časovne zone. Radi poređenja: njena površina sadrži pet površina Francuske! Ali 40% ove teritorije nalazi se iza Severnog polarnika. Nije uzalud upravo u Jakutiji „pol hladnoće" na Severnoj polulopti, gde mrazevi dostižu do -72 stepena Celzijusovih. Šta više, skoro čitava republika leži u zoni večitog leda, i zato najveći deo drevnih fosila mamuta, praistorijskih nosoroga, pa čak i jedinstvenih pećinskih lavova nađen je upravo u Jakutiji. Sada sradnici jedinstvenog Muzeja mamuta i naučnici republike zajedno sa japasnkim kolegama razrađuju jedinstveni program Preporoda mamuta.

Postoje još najmanje dve stavke po kojima je Jakutija među svetskim liderima: u ekonomiji su to dijamanti, u republici se vadi četvrtina svetskog obima, a u folklornoj umetnosti to je sviranje na homusu, jednostavnom starom instrumentu poput drombulja, koji postoji u kulturi skoro svih naroda na Zemlji od Evrope do Balija.

Između ostalog, u Monte-Karlu na ceremoniji zatvaranja međunarodnog filmskog festivala nastupiće jedna od najboljih izvođača na homusu Jakutije Albina Degtjareva. Ali pre toga u vankonkursnom programu festivala publika će videti još 4 filma koja su snimili majstori Jakutije. Među njima je film Ždralovi nad Iljmenjem, posvećena kao i Snajper saha tragičnim događajima Drugog svetskog rata, kao i ljubavna drama koja se dešava u Jakutiji u 19. veku. Tako da se aktualni festival u Monaku može smatrati evropskom prezentacijom jakutske kinematografije.

Izvor: Golos Rossii, foto: © Flickr.com/m4tik/cc-by-nc-sa 3.0

Nastavak na Vostok.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.