Šarenilo filmskog izraza

Izvor: Politika, 22.Feb.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šarenilo filmskog izraza

Gost 36. Festa je nemački reditelj Folker Šlendorf, autor kultnog „Limenog doboša”, koji u Beogradu predstavlja novi film „Ulžan”

Nemački reditelj Folker Šlendorf, centralna ličnost 36. Festa, čijim filmom „Ulžan” je počeo ovogodišnji beogradski filmski festival, doputovao je juče oko podneva u Beograd.

Radostan što je ponovo među Srbima, u Beogradu gde se evropski film uvek cenio, kako je istakao juče u susretu sa novinarima, Šlendorf >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je bio vrlo raspoložen i srdačan za dijalog o poslednjem delu „Ulžan”, trendovima u svetskoj kinematografiji i uticaju literature u filmskoj umetnosti.

– Počastvovan sam što moj film otvara beogradski festival. To je čast. Značajne nagrade sam osvojio pre skoro 30 godina, a do danas su stasale nove generacije gledalaca koje ne poznaju moj rad. Zato je novi film izazov da vas novi gledaoci upoznaju – istakao je Šlendorf i kazao da su festivali poput Festa idealna prilika da se pogledaju novi autorski filmovi, jer za njih nema mesta u svetskim bioskopima.

U filmu „Ulžan”, Šlendorf slika unutrašnji lom čoveka srednjih godina koji posle gubitka porodice kreće na putovanje po Kazahstanu, u potrazi za okončanjem života ili pronalaženjem novih impulsa koji bi ga motivisali da nastavi dalje. U drami u kojoj se poigrava mitom, magijom i preispitivanjem ljudskog postojanja, jednu od uloga Šlendorf je dodelio Davidu Benetu poznatom po liku Oskara u njegovom filmu „Limeni doboš”, drami ovenčanoj „Zlatnom palmom” i „Oskarom”.

– Davida Beneta su dugo povezivali sa ulogom Oskara, a on je želeo da tog patuljka, kako ga je zvao, ostavi iza sebe. U međuvremenu je porastao, pre svega glumački, radio je u pozorištu sa Piterom Brukom, a uloga šamana u „Ulžanu” je bila prva mera za njegov talenat – objasnio je Šlendorf, koji nije krio da prilikom pristanka da snima film u Kazahstanu nije znao gde se tačno ta zemlja nalazi. Njegovo upoznavanje Kazahstana, zemlje koja je skoro pet puta veća od Francuske i koja mnogo nudi, kako je istakao reditelj, pružila mu je priliku za novo iskustvo, materijal za iscrpan rad na scenariju koji je pisao sa kolegom Žan-Klodom Karijeom.

– Kada sam počinjao smatrao sam da nemam svoju priču koju bi ponudio gledaocima. Mark Tven je nekada rekao: Zašto pisati knjigu, ako možete da je kupite na svakom uglu za pola dolara” – našalio se Šlendorf i dodao: – Smatrao sam da je bolje da ono što je neko već dobro napisao pretočim u pokretne slike i ponudim svetu.

Poslednjih pet filmova ovaj reditelj je snimao po originalnim scenarijima, ali je svojevremeno uspešno adaptirao romane Marsela Prusta, Artura Milera i Gintera Grasa.

Osvrćući se na odsustvo autorskog filma u evropskim bioskopima i primat holivudske produkcije, Šlendorf, čija će tri filma biti prikazana danas u Jugoslovenskoj kinoteci, izrazio je divljenje što još uvek postoje reditelji koji gaje raznolikost filmskog izraza. On je pozdravio trend po kojem su nova dela Pola Tomasa Andersona, braće Koen ili Džulijana Šnabela glavni favoriti za prestižne festivalske i godišnje filmske nagrade.

U jučerašnjem susretu sa novinarima, organizatori i članovi odbora Festa istakli su da je sve spremno za 36. izdanje i da se sve realizuje po utvrđenom planu. Darjan Mihajlović, sekretar za kulturu Beograda i predsednik odbora Festa, istakao je da je ambicija ovogodišnjeg da premaši prošlogodišnji festival, dok je Miloš Paramentić, direktor direkcije Festa, dodao da je do sada prodato 62.000 karata.

– Dobro je što Fest promoviše domaće filmove. To će im omogućiti veći broj gledalaca, bolji publicitet za dalju distribuciju, a i ogledaće se sa delima svetskih kinematografija – zaključio je reditelj Slobodan Šijan, član odbora Festa.

-----------------------------------------------------------

Počinje trka za „Politikinu” nagradu

Projekcijom makedonskog filma „Ja sam iz Titovog Velesa” Teone Strugar Mitevske večeras u 20 sati u Domu sindikata u Beogradu počeće program „Evropa van Evrope” u kojem će se osam filmova kinematografija zemalja koje još uvek nisu članice Evropske unije takmičiti za nagradu našeg lista. U glavnom programu Festa „Horizonti”, u Velikoj dvorani „Sava centra” biće prikazani filmovi: „Noćna straža” Pitera Grinaveja, „Nema zemlje za strance” braće Džoela i Itana Koena (jedan od najozbiljnijih kandidata za predstojeću dodelu nagrada „Oskar”) i „12” ruskog reditelja Nikite Mihalkova.

I. Aranđelović

[objavljeno: 23/02/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.