Riga Inženjera Ajzenštajna

Izvor: Vostok.rs, 28.Avg.2011, 11:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Riga Inženjera Ajzenštajna

28.08.2011. -

Danas u Rigi počinje Konferencija organizacija ruskih sunarodnika, koji žive u zemljama Baltije. Svoj status grada-spomenika, koji se nalazi pod zaštitom UNESKO-a, glavni grad Letonije je umnogome stekao zahvaljujući radovima arhitekte iz Rusije Mihaila Ajzenštajna. Nije svima poznato da je zgrade, koje je UNESKO unela u spisak spomenika svetske kulture, sagradio otac čuvenog filmskog reditelja Sergeja Ajzenštajna.

Mihail Ajzenštajn je došao u Rigu iz >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << Sankt-Peterburga, gde je odlično završio Institut civilnih inženjera. On se preselio u glavni grad Letonije, koja je u to vreme imala naziv Liflandija i bila deo Ruske imperije, radi samostalne inženjersko-građevinske prakse. Na rubu dva veka Riga je počela da se brzo bogati i širi. Pojavili su se novi kvartovi, sagrađeni u pomodnom u to doba stilu secesije. Peterburški inženjer je postao jedan od doajena tog stila, mada arhitektura nije bila za njega struka, već hobi. Svoju karijeru je Ajzenštajn ostvario u drugoj oblasti – ispalo je da je on odličan organizator. 7 godina posle dolaska u Rigu on je već rukovodio departmanom transporta Liflandije, a kasnije postao statski savetnik, što je jednako činu generala.

Inženjer Ajzenštan se bavio arhitekturom radi privatne prakse. Najbolja od svojih dela je on stvorio između 1901. i 1906. godine: pet zgrada, koje se danas smatraju remek-delima. Sve se te zgrade nalaze u susednim ulicama, koje su postale arhitektonski zabran: upravo tamo vodiči vode strane turiste. Stanovnici Rige smatraju taj kvart jednom od znamenitosti svog grada, - kaže pisac i umetnik Andra Nejburga.

Meni se inače dopada, što su u Rigi sačuvani takvi kvartovi, koji su spomenici iz jednog doba. U mnogim evropskim gradovima arhitektura je bila oštećena 1970-ih godina, kada su tamo bile investicije Riga je celovit grad. I stari centar, i novi, koji je nastao početkom 20. veka, i kvart Ajzenštajna – to je jedan od takvih rejona.

Za razliku od savremenih obožavalaca stvaralaštva Mihaila Ajzenštajna, njegov sin se ironično odnosio prema delatnosti svog oca, nazivajuću njegov stil besnim. Sergej Ajzenštajn je završio isti Institut civilnih inženjera, ali se opredelio za drugu delatnost – filmskog reditelja. Najpoznatiji njegovi filmovi su Oklopnjača Potjomkin, koji je priznat kao jedan od najboljih filmova svih vremena i naroda, i Ivan Grozni, koji je Čarli Čaplin smatrao najvećim dostignućem u oblasti istorijskog filma. Mihail Ajzenštajn nije priznao sovjetsko uređenje te je umro u emigraciji, u Berlinu, 1920. godine. Njegov sin je saznao za taj tužan događaj tek posle tri godine.

Izvor: Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/Dezidor/cc-by

Nastavak na Vostok.rs...



Povezane vesti

Da govorimo ruski

Izvor: Vostok.rs, 28.Avg.2011

28.08.2011. -..Da li može jezik da se podvrgne političkim represalijama? Avaj, odgovor je na to pitanje pozitivan. Upravo takvim represalijama se podvrgava u zemljama Baltije ruski jezik, koji smatra maternjim više od miliona ljudi. U zemljama, gde ga svaki četvrti smatra za maternji, više od polovine...

Nastavak na Vostok.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.