Izvor: Politika, 02.Jan.2013, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rezervisana sam prema eksperimentu u baletu

Zamenica direktora Baleta Bečke državne opere dobitnica je nagrade „Vip poziva”

Ponosna što sam što sam laureat nagrade „Vip poziva”, jer se  dodeljuje pojedincima iz sveta baleta koji su se afirmisali u inostranstvu.

Iako sam preko dvadeset godina odsutna,  u Srbiji je moj rad prepoznat kao značajan umetnički doprinos i zato ovo priznanje doživljavam  emotivno, kao podsticaj za otvaranje novih mogućnosti baletske saradnje između Beča i Beograda, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << kaže na početku razgovora za „Politiku” Vesna Orlić, baletska umetnica, kojoj će  nagrada „Vip poziva” za 2013. godinu, biti uručena u aprilu na 10. Beogradskom festivalu igre (BFI), po odluci žirija festivala i  kompanije „Vip mobil”.

Vesna Orlić, balerina, pedagog, koreograf, od prošle sezone je i zamenica direktora Baleta Bečke državne opere, koji broji stotinak članova i pokriva repertoar dve pozorišne kuće: Državne i Narodne opere u Beču.

Ovaj značajni ansambl, čiji je direktor baletska zvezda Manuel Legris, videćemo na BFI 12. aprila u 20 časova, na sceni Centra „Sava“ zahvaljujući našoj sagovornici.

Posle školovanja u Beogradu, Vesna je prvi angažman dobila u Nacionalnom teatru u Sarajevu, da bi 1987. karijeru nastavila  u Beču, gde je u dve i po decenije prošla put od  solistkinje, glavnog asistenta i pedagoga, do koreografa. Kao koreograf je debitovala 2006, a za Bečku narodnu operu je prvi put ove godine, sa velikim uspehom,  postavila „Karminu Buranu”.

Da li ste bili u mogućnosti da pratite dosadašnje aktivnosti Beogradskog festivala igre?

Pratila sam festival  preko interneta, od prvih koraka. Bilo mi je drago da moj Beograd uvodi takvu kulturnu manifestaciju, koja se održala. U proteklih devet godina Beograđani su mogli da prate na BFI nove tendencije u baletu i idu ukorak sa svetom. Žao mi je što ću pred beogradsku publiku stati samo kao pojedinac, koji zahvaljuje na priznanju, jer moj najveći koreografski  uspeh, prošlogodišnja predstava „ Karmina Burana” ostaje u Beču. To je pravi baletski spektakl sa glomaznim ansamblom, za koji je zahtevno organizovati gostovanje, ali zato sam posredovala u organizaciji gostovanja ansambla Wiener Staats Ballett, s kojim odlično sarađujem.

Kako ste se odlučili da karijeru nastavite u Beču?

Mladost ide za izazovima, potpuno nesvesna koliko je hrabrosti potrebno za to. Vođena željom za igračkim usavršavanjem, posle dve godine u Sarajevu, poželela  sam nešto novo i pružila mi se prilika da odem u Beč 1987. Očarana mogućnostima za kreativno ispoljavanje utemeljeno na principima reda, rada i discipline, koji su postali moj životni moto, odlučila sam da ostanem. Beč mi je pružio najbolje uslove za izgradnju uspešne baletske karijere, ali i priliku za lično ostvarivanje kroz majčinstvo i skladan porodični život, bez čega bi poslovni uspeh bio samo odraz isprazne taštine.

Kakve obaveze podrazumeva  posao zamenika direktora Baleta Bečke državne opere ?

Podrazumeva intenzivnu radnu angažovanost i  veliku odgovornost u kreiranju repertoara ugledne baletske kuće, koji mora zadovoljiti umetničke kriterijume, publiku i principe profitabilnog poslovanja. Wiener Staats Ballett  obuhvata dve baletske kuće Volksoper i Staatsoper, koje rade sinhronizovano, a jedan od mojih poslova je da koordiniram njihov rad.

Sarađivali ste kao igrač sa Ivanom Markom, a to se nastavilo i na organizaciji festivala u Bajrojtu.

Šta vas je privuklo toj vrsti posla?

Ivan Marko je veliki mađarski koreograf s kojim sam godinama radila i učestvovala na čuvenom Festivalu Riharda Vagnera u Bajrojtu, kao igrač i njegov asistent. To je  bilo veliko iskustvo, jer sam  sarađivala sa najvećim imenima iz sveta opere kao što su Plasido Domingo, Džejms Livajn, Đuzepe Sinopoli, Danijel Barenboim. Posebna čast bila je što sam prva saznanja o organizovanju festivala dobila od Vagnerovog unuka Volfganga.

Da li ste slutili da će vaša „Karmina Burana” doživeti veliki uspeh?

Dramatika i misterioznost muzike Karla Orfa bila je za mene neiscrpna inspiracija u kreiranju koreografije za predstavu „Karmina Burana“ koja je mesecima unapred rasprodata, kao prvorazredni kulturni događaj. Posebno sam bila ponosna što su kritičari pohvalili vizuelnu lepotu i poetičnost kompletne postavke. Izdvojila bih meni najdraže pismeno priznanje iz zadužbine Karl Orf iz Nemačke, kojim su mi zahvalili što sam uspela da na originalan  način predstavim duh dela.

Kako biste opisali baletsku scenu Evrope, šta vas na njoj oduševljava, a šta vam se ne dopada?

Beogradski festival igre je ogledalo ne samo evropske, već i svetske baletske scene, sudeći po imenima i ansamblima koje su organizatori doveli u  Beograd. Dovoljno je osvrnuti se na razvojni put beogradskog festivala, pa ćete dobiti sliku baletske scene Evrope. Dopada mi se što se pomeraju granice klasičnog baleta i unosi moderni senzibilitet u umetnost igre i sve veća umetnička sloboda i otvorenost  prema individualnoj imaginaciji, što na scenu unosi beskrajne mogućnosti i raznolikost. Nikako ne podržavam destrukciju suštine baletske umetnosti kroz ekstremnu deformaciju klasičnog pokreta. Izuzetno cenim baletsku ostavštinu oca modernog baleta Morisa Bežara, oduševljava me strastvena energija koreografa Načo Duatea, ali i svedenost i insistiranje na igračkoj virtuoznosti Jiržija Kilijana. Na moj razvoj najviše je uticao Ivan Marko, njegovo potenciranje emotivnosti u izražaju, dok sam veoma rezervisana prema eksperimentima koji u balet uvode previše akrobatike, bez funkcionalne osmišljenosti.

Prvi put kod nas Bečki državni balet

Na programu će biti četiri zanimljive koreografije. Prve dve, „Zvona na vetar“, po muzici Čajkovskog, nemačkog koreografa Patrika de Bane, i „Milion poljubaca po mojoj koži“, na muziku Baha, u postavci  Britanca Dejvida Dovsona, premijeru će doživeti u 2013, a gostovanje u Beogradu biće njihova svetska premijera. Nešto starija po nastanku su ostvarenja „Uzdah duše“, po muzici  Pahelbela, poljskog koreografa Jiržija Bubeničeka, i „Užareni predah“, koji je potpisao Finac Jorma Ilo, inspirisan Mocartom.

Biljana Lijeskić

objavljeno: 02/01/2013

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.