Prete li e-knjige ukoričenim?

Izvor: Blic, 18.Dec.2010, 01:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prete li e-knjige ukoričenim?

Prve elektronske knjige pojavile su se u „Projektu Gutenberg” Majkla S. Harta 1971. One su zahtevale posebne kompjutere za čitanje i bile su namenjene malobrojnoj stručnoj publici; uglavnom su to bili tehnički priručnici za hardver. Široka dostupnost interneta od početka devedesetih učinila je i prenošenje elektronskih fajlova mnogo jednostavnijim.

Pravi komercijalni uspeh elektronskih čitača usledio je 2009. sa razvitkom novih marketinških modela i proizvodnjom odgovarajućeg >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << hardvera za čitanje. U tome danas prednjače najveća onlajn knjižara na svetu „Amazon”, koja prodaje kindl (kindle) čitač, „Epl” (Apple) sa svojim ajpedom (i-Pad), nuk (nook) Izdavačke kuće „Barns end Nobl” (Barnes & Noble) i „Sonijev” (Sony) PRS-500.

Krajem jula ove godine desila se još jedna prekretnica - „Amazon” je objavio da je u drugom kvartalu 2010. prodao više elektronskih od knjiga u tvrdom povezu. Na 100 ukoričenih prodato je 180 elektronskih knjiga, a ova razlika raste svakoga meseca (u korist kindla). Pri tom treba uzeti u obzir da „Amazon” u ponudi ima 630.000 elektronskih naslova u poređenju sa milionima pravih knjiga.

Dakle, nisu uračunate ni besplatne elektronske knjige, njih oko 1,8 miliona objavljene pre 1923, koje više nisu pod zaštitom autorskih prava. Knjige sa mekim povezom su, međutim, i dalje najprodavanije.

Izdavači su reagovali rečima da je još rano da pakuju kofere. S druge strane, Majk Šackin, stručni savetnik američkih izdavača za uvođenje digitalnih promena, kaže da ljubitelji knjige koji žale za teškim i ustajalim mirisom svojih ljubimaca treba da se ozbiljno uštinu i susretnu oči u oči sa realnošću. „Ovaj dan je morao da osvane”, kaže on, predviđajući da će za deset godina manje od četvrtine prodatih knjiga biti u štampanoj verziji.

"Finansijski izveštaj u 'Amazonu’ je zapanjujući ako uzmete u obzir da štampane knjige prodajemo 15 godina, a kindl verzije svega 33 meseca”, kazao je izvršni direktor onlajn knjižare Džefri Bezos.

Međutim, štampane knjige neće tako brzo iščeznuti. Udruženje američkih izdavača kaže da je ove godine njihova prodaja porasla za 22 odsto. Ono procenjuje da su do polovine 2010. elektronske knjige imale udeo od 8,5 odsto u ukupnoj prodaji knjiga.

I prodaja kindl čitača se utrostručila od kada je u junu cena smanjena sa 259 na 189 dolara. U isto vreme „Barns end Nobl” su spustili cenu nuka sa 259 na 199 dolara. U približno istom periodu „Epl” je prodao tri miliona ajpeda.

Sreten Ugričić, direktor Narodne biblioteke Srbije, kaže da kultura Gutenbergove ere nije ugrožena, a ne očekuje ni da će uskoro biti. „Medijum svih medijuma, kod svih kodova, ostaje do daljeg isti: slova i brojevi. Istorija civilizacije nas uči da novi medijum u principu ne poništava prethodeći, naprotiv, pomaže mu kao neka vrsta kolateralnog marketinga. Svaki medij čuva svoje specifične prednosti i kvalitete. Naša kultura je sinergija svih aktuelnih i svih dosadašnjih medija. Samo je u svemu tome kroz vekove čovek bazično isti, tj. manje-više istih saznajno-vrednosnih kapaciteta i potreba."

Knjige i elektronske knjige licem u lice

- Za proizvodnju jedne knjige sa tvrdim povezom potrebno je oko četiri dolara (njena cena u maloprodaji je 26 dolara), dok su troškovi za jednu elektronsku knjigu 50 centi (preuzimanje košta 9,99 dolara).

- Prosečna knjiga teška je jedan kilogram, a elektronski čitač 230 grama.

- Trilogija „Milenijum” Stiga Lašona spada među najčitanija štiva danas. Sve tri knjige („Muškarci koji mrze žene”, „Devojčica koja se igrala vatrom” i „Kula od karata”) do sada su prodate u tiražu od 30 miliona primeraka štampanog izdanja, odnosno preko milion primeraka u elektronskoj formi.

- Emisija ugljen-dioksida za proizvodnju jednog elektronskog čitača jednaka je emisiji za prizvodnju 40-50 knjiga. Šetnja do biblioteke i dalje je ekološki najprihvatljiviji način čitanja.

- U 2009. u SAD je prodato 249,2 miliona štampanih knjiga i 29,3 miliona elektronskih.

- Vlasnici kindla kupuju 3,3 puta više knjiga nego ranije. Ipak, samo 15 odsto onih koji poseduju elektronske čitače kažu da su sasvim prestali da nabavljaju štampane knjige.

- Sedam knjiga Džejn Ostin u SAD koštaju 12,99 dolara. Za vlasnike elektronskih čitača one su besplatne.

- Elektronske knjige možete lako da pronađete u svom čitaču i štede vam prostor. Ali čitanje papirnih knjiga pod dobrim svetlom i dalje je najprijatnije za oči.

Čitači

* Amazon Kindle 3

Amazon je pre par meseci predstavio čitač koji je postao dosad najprodavaniji „Kindle".

Veličina: 190×123×8.51 mm, 247 grama,

Ekran: 600x800, 15 centimetara

Cena: Oko 15.000 dinara

* Prestigio e-Book Reader PER3052B

Veličina: 104x149x10,6 mm, 192 grama

Ekran: 800x480 13 centimetara

Cena: Oko 9.000 dinara

* ASUS Eee Note EA800

Ovaj uređaj je ujedno digitalni čitač i sveska u koju možete da specijalnom olovkom unosite informacije.

Veličina: 139x222,4x11mm, 542 grama

Ekran: 768x1024, 20 centimetara

Cena: Oko 18.000 dinara

* Samsung E65

Veličina: 125x164,4x12mm, 472 grama,

Ekran: 600x800, 15 centimetara

Podržani formati:, PDF, DOC, TXT, JPG, GIF, PNG, BMP

Cena: Oko 12.000 dinara

E-knjige u Srbiji

Sreten Ugričić, direktor Narodne biblioteke Srbije, kaže da kod nas za elektronsku knjigu još uvek nema odgovorajuće "infrastrukture”: „Nama se nude ugovori za otkup autorskih prava za e-knjige", kaže Ugričić „ali da bi jedan takav servis funkcionisao, mora imati na raspolaganju desetine hiljada naslova, morate imati bar nekoliko hiljada potencijalnih kupaca koji poseduju gadžete za skidanje e-knjiga itd. Kad ćemo u Srbiji imati sve te preduslove, procenite sami. Ipak, prvi skromni primeri su tu. Pogledajte sajt 'Mala biblioteka’ (malabiblioteka.net)".

Kada je reč o srpskim piscima čija dela imaju elektronska izdanja, osim nekoliko naslova Milorada Pavića, koja su prevedena na engleski i mogu se naći na sajtu amazon.com, drugih knjiga, koliko je poznato, nema. Ugričić kaže da još nijedan domaći izdavač ne nudi knjige domaćih autora u e-formi.

T. Nj.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.