Predrag Đukić: Tuš na papiru

Izvor: Arte, 01.Mar.2022, 10:30

Predrag Đukić: Tuš na papiru

Otvaranje izložbe Predraga Đukića "Tuš na papiru", izložba se otvara u sredu 2. marta 2022. godine u 18 sati i biće otvorena do 19. marta 2022. godine, svakog dana od 10 do 20 sati (sem nedelje) Galerija Zadužbine Ilije M. Kolarca, Uzun Mirkova

Predrag Đukić je samostalni umetnik, živi i radi u Beogradu. Rođen je 15. juna 1981. godine u Beogradu. Završio je Školu za dizajn u Beogradu 2000. godine. Diplomirao je 2007. godine  na Odseku zidno slikarstvo, smer restauracija >> Pročitaj celu vest na sajtu Arte << i konzervacija. Od 2009. godine član je ULUS-a, a od 2012. član i ULUPUDS-a. Učestvovao je na više kolektivnih i grupnih izložbi. Učestvovao je na Internacional Summer Art Camp 2010, 2011, 2012, 2014, 2015. i 2016. u Nagykőrös-u, Mađarska, kao i u rezidencionalnom programu GLO’ART u Belgiji 2016.

Predrag Đukić  „Tuš na papiru”

Konzistentan realističan pristup doživljaju portreta - karakteristika je izložbe „Tuš na papiru” Predraga Đukića. Ikonografski svet ovog autora počiva na kontinuiranom istraživanju ličnosti, odnosno psihološkom čitanju. Zaokupljenost i duboka posvećenost tušu na papiru, kao jednoj od najzahtevnijih likovnih tehnika, transponovana je u stilski ujednačenim monohromatskim crtežima koji nisu predlošci, već autonomna likovna dela.

Razumevanje i tumačenje individualnosti, kao i izoštrenost opažanja ovog stvaraoca, sagledavamo kroz kompleksne anfas i profilne potrtete, preciznog poteza i neverovatne brige o svakom detalju - umetniku bliskih i važnih osoba. Naoko statatični, oni u većini radova plene intimnošću i mirnoćom, ali i mimika i ekspresija su nezaobilazan činilac izložbene celine.

Poseban kvalitet ove postavke, koja obuhvata dvadesetak radova, je istinska zadivljenost svakog posmatrača, ne samo tehničkim umećem Predraga Đukića, već predstavljanju portreta, (najvitalnijeg žanra u umetnosti) - kao fenomena refleksije društvene dimenzije života.

U Beogradu, februara 2022.           Maja Živanović, novinar i likovni kritičar

Često se crtež radi kao predradnja za neku složeniju likovnu aktivnost, ali je veći izazov da crtež i crtački elementi budu potpuno autonomni. Tuš i pero na akvarel papiru je za umetnika Predraga Đukića predstavlja način da istraži sopstvenu spretnost u stvaranju rada jednom drugačijom tehnikom koja za razliku od ulja na platnu nudi ograničene mogućnosti izražavanja. Sama tehnika tuša i pera koja je korišćena za pisanje i crtanje datira još od Antike. Knjige skica Jakopa Belinija, venecijanskog slikara iz XV veka, koje se nalaze u Londonu, rađene su olovnim iglama i mastilom na papiru i predstavljaju vredan primer ove tehnike. Botičeli je skicirao iglom preliminarne linije svojih ilustracija za Danteovu „Božanstvenu komediju”. Direrove knjige skica sa njegovog putovanja u Holandiju pokazuju pejzaže, portrete i druge objekte, crtane ovom zahtevnom tehnikom. Tehnika tuša i pera se koristila za izradu portreta od XV do XVII veka, a ponovo je oživljena u doba romantizma XVIII veka, da bi se kasnije pojavila i u delima nekih modernih umetnika među kojima se ističe Pikaso. Savremeni srpski umetnik Predrag Đukić samo nastavlja dugu tradiciju ove crtačke tehnike i sa svojim hiperrealističnim portretima on briše granicu između umetnosti i realnosti.

     Crteži portreta na delima Predraga Đukića su prepuni detalja strukture kože i finih dlačica, što omogućava da se pažnja posmatrača preusmerava sa detalja na celinu i obrnuto. Naslovi kao što su: „Milena“, „Nebojša“ „Demir“ i dr. predstavljaju likove koji su umetnikovi bliski prijatelji. Oni treba da u svakom posmatraču izazovu pomalo zaboravljena i zapostavljena osećanja empatije i bliskosti sa drugima. Crteži Predraga Đukića upozoravaju na otuđenost i distanciranje savremenog čoveka, jer empatisati znači ući u privatni opažajni svet druge osobe. Upravo zbog toga, Predragovi crteži pridaju značaj osetljivosti na menjajuće doživljaje koji teku u drugoj osobi, od straha, besa, nežnosti, konfuzije ili bilo čega što on/ona doživljava.

Petar Mošić, Beograd, 2022.

Nastavak na Arte...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Arte. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Arte. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.