Izvor: Blic, 15.Sep.2006, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Poseta za pamćenje
Poseta za pamćenje
Među delima izloženim širom Japana bili su radovi Kamija Koroa, Pjer-Ogista Renoara, Edgara Degaa, Kloda Monea, Meri Kasat, Kamija Pisaroa, Pola Sezana, Gogena, Van Goga, Tuluz-Lotreka, Odilona Redona, Anrija Matisa, Pikasa... U novembru, u Narodnom muzeju, ponovo prezentacija 'Miroslavljevog jevanđelja'.
Posle uspešnog jednogodišnjeg gostovanja u Japanu, izložba 'Nepoznata priča o modernoj umetnosti - remek-dela Narodnog muzeja u Beogradu' >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << vraćena je početkom septembra u Beograd. Tokom proteklih 12 meseci, izložba je bila predstavljena u sedam japanskih gradova. Gostovanje je započelo svečanim otvaranjem 2. septembra 2005. u Umetničkom muzeju u Hirošimi, a zatim je izložba putovala u Eki muzej u Kjotu, Umetnički muzej u Mijazakiju, Micukoši galeriju u Tokiju, Umetnički muzej u Kočiju, Umetnički Bandajdžima muzej u Nigatu i Muzej savremene umetnosti XX veka u Kanazavu.
Prema podacima organizatora u Japanu i Ambasade Srbije u Tokiju, dela iz Narodnog muzeja u Beogradu videlo je 291.450 posetilaca. Najveća poseta zabeležena je u Tokiju gde je za samo 20 dana prodato više od 60.000 ulaznica. Muzeji u Kočiju i Mijazakiju dali su informacije da su postavke u ovim gradovima bile među najposećenijim u poslednjih deset godina.
Da još jednom podsetimo, izložba 'Nepoznata priča o modernoj umetnosti' iz našeg muzeja sadrži 123 dela iz Zbirke strane umetnosti i Kabineta grafike. Predstavljena su dela Kamija Koroa, Pjer-Ogista Renoara, Edgara Degaa, Kloda Monea, Meri Kasat, Kamija Pisaroa, Pola Sezana, Gogena, Van Goga, Tuluz-Lotreka, Odilona Redona, Anrija Matisa, Pikasa...
Na konferenciji za novinare najavljen je i dalji program zbivanja u Narodnom muzeju. Ekskluzivno, radovi srpskih i francuskih slikara nadrealista biće 20. septembra izloženi u Francuskom kulturnom centru u Beogradu, na jedan dan, u okviru manifestacije 'Nadrealizam nekad i sad'. Izložba 'Trajanove tržnice' biće otvorena 22. septembra u Atrijumu Narodnog muzeja.
M. Marjanović