Izvor: RTS, 21.Jan.2015, 21:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Obeleženi Dani mađarske kulture

Povodom Dana mađarske kulture, u Mađarskom kulturnom centru nastupila pijanistkinja Rita Kinka i otvorena je izložba "Svetska baština Mađarske".
Poznata pijanistkinja je izvela dela Franca Lista i Frederika Šopena, a na više plakata predstavljena su zdanja koja se nalaze na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine, prenosi Tanjug.

Direktor Centra Janoš Deže rekao je da Mađari nisu >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << poznati po samopoštovanju.
"Uglavnom pričamo o onome što nam nije uspelo ili što smo izgubili, a retko govorimo o onome što je naše, što smo mi stvorili", dodao je Deže.
Deže je, međutim, istakao da je mađarska kultura priznata od drugih naroda, da je šarenolika, veoma evropska, ali i prepoznatljivo mađarska tvorevina bez koje Mađari ne bi bili oni što jesu.
Dani mađarske kulture se obeležavaju u januaru pošto je pre skoro dva veka, odnosno 22. januara 1823. godine pesnik Ferenc Kelčei završio stihove nacionalne himne.
"Mađari ih slave širom sveta i radujem se što ih ja mogu slaviti ovde, u dinamičnom glavnom gradu Srbije sa ljudima koji znaju da je kultura najveće blago i najbolja invensticija našeg naroda", napomenuo je Deže.
Na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine nalazi se osam predela u Mađarskoj koja svedoče o bogatstvu njenog kulturnog i prirodnog blaga, a to su: Budimpešta i obale Dunava, tvrđava i okolina u Budimu, Holoko - drevno selo i okolina, Krške špilje Agteleka i Slovačkog krša.
Na listi su i hiljadugodišnja benediktinska opatija u Panonhalmi i okolina, Nacionalni park Horotbadz, ranohrišćanska nekropola u Pečuju, jezero Ferto i Tokajska vinska regija.

Nastavak na RTS...



Povezane vesti

Obeleženi Dani mađarske kulture

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 21.Jan.2015

Povodom Dana mađarske kulture danas je u Mađarskom kulturnom centru (Collegium Hungaricum Beograd) nastupila pijanistkinja Rita Kinka i otvorena je izložba "Svetska baština Mađarske"...Poznata pijanistkinja je izvela dela Franca Lista i Frederika Šopena, a na više plakata predstavljena su zdanja...

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.