Izvor: Danas, 09.Nov.2015, 12:04 (ažurirano 02.Apr.2020.)
O ljubavi, mržnji i sebi
"Rođen sam i odrastao u prizemnom stančiću niskih tavanica. Moji roditelji su spavali na sofi na razvlačenje koja bi, pretvarajući se svake večeri u postelju, sobu ispunila bezmalo od zida do zida. Svakog jutra sklapali su taj krevet, u spremište ispod ležaja sklanjali posteljinu, okretali dušek, poravnali ga i sve to sakrili svetlosivim prekrivačem, po kojem bi potom nehajno namestili nekoliko vezenih istočnjačkih jastučića kako bi nestali svi dokazi njihovog noćnog sna. >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas <<
Tako je njihova spavaća soba služila i kao radna soba, biblioteka, trpezarija i dnevna soba", ovim slavni izraelski književnik Amos Oz, kome je Nobelova nagrada za književnost nepravedno "izmakla", započinje svoj roman "Priča o ljubavi i tami" (Laguna, prevod Žermen Filipović). O ovom romanu govorilo se na ovomesečnoj sesiji Laguninog književnog kluba, na kojoj se u beogradskoj knjižari Delfi SKC jedva nalazilo i mesto za stajanje. Prevodilac Žermen Filipović je rekla da je prevođenje ove divne knjige za nju bilo veliki izazov. "Oz piše o bolnim temama. On pedeset godina nije pisao o nečemu što je obeležilo njegov život - smrti majke".
Na preko 600 stranica ova priča Amosa Oza zaranja u sagu o jevrejskoj - ljubavlju i mržnjom ispunjenoj - vezi s Evropom, i ide od Vilne i Odese preko Poljske i Praga do Izraela. Humor i duboka tuga, istorija i čovečnost čine ovaj magični portret umetnika koji je prisustvovao rađanju jedne države.
Ovogodišnji dobitnik Ninove nagrade, književnik Filip David je upozorio da celokupno stvaralaštvo ovog književnika treba posmatrati u istorijskom kontekstu. "Amos Oz nije jevrejski nego izraelski pisac koji piše na hebrejskom jeziku. Jevrejska književnost je mnogo širi pojam. Mnogi jevrejski pisci su pisali na jezicima podneblja u kojima su živeli i uticali su pre svega na srednjeevropsku i američku književnost." Ova knjiga istovremeno prati ličnu priču Amosa Oza i istoriju stvaranja izraelske države. "To je priča o neuzvraćenoj ljubavi, otvara brojna bolna pitanja poput sticanja i gubitka identiteta, složenosti i zamršenosti arapsko-izraelskih odnosa, o pogubnosti fanatizma i nužnosti tolerancije", kazao je Filip David.
Filmski kritičar Miroljub Stojanović veliki je ljubitelj književnosti Amosa Oza. "On je važan deo izuzetno vibrantne izraelske književne scene koja je jedna od najinovativnijih na svetu", upozorio je Stojanović i dodao da je prvo Ozovo delo prevedeno na srpski bilo "Panter u podrumu". Stojanović je ukazao i na to kako je reč o "književnom majstorstvu najvećeg reda i kako ne treba zapasti u zamku pa ovo delo svoditi u žanrovske okvire kao što su neki književni kritičari pokušavali. Za jedne je to bio roman, za druge memoari, a najpravednije bi bilo reći da je reč o maestralnom evokativnom romanu."
U Laguninom književnom klubu sledeći put biće reči o još jednoj zanimljivoj knjizi. Biće to "Nesporazum u Moskvi" slavne Simon de Bovoar.
