Novi spomenik boginji lirike

Izvor: Politika, 03.Nov.2012, 22:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Novi spomenik boginji lirike

U Valjevu predstavljeno celokupno stvaralaštvo Desanke Maksimović koje je sabrano u dest tomova sa 8.000 strana

Valjevo–Posle granitnog kultnog spomenika na trgu pesništva u Valjevu, u ovom gradu predstavljen je još jedan obelisk legendarne pesnikinje Desanke Maksimović, rađen Gutenbergovom tehnikom. Pod krovom Valjevske gimnazije, čiji je bila đak, organizovano je predstavljanje celokupnih njenih dela.Za opus koji je sabran u deset tomova i 8.000 stranica pobrinuli >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << su se Zadužbina „Desanka Maksimović”, grad Valjevo, Ministarstvo za kulturu i informisanje, poveća ekipa ljudi od struke kao i izdavači Zavod za udžbenike i „Službeni glasnik”.

Upravitelj Zadužbine, profesor dr Staniša Tutnjević, kazao je da je reč o jednom od retkih kritičkih izdanja u srpskoj književnosti. Objasnio je da se radi o izdanju u kojem su pronađeni i objavljeni svi rukopisi koji se mogu smatrati potpuno autentičnim. Pored toga, objavljeno je se sve drugo kroz šta su ti tekstovi, odnosno rukopisi prošli. Tako, kako ga Tutnjević nazva, kanonsko izdanje, kod nas još uvek nemaju Ivo Andrić, Branko Ćopić, Jovan Dučić....

– Ovo je, ja bih rekao bez zadrške, najveći naučno-izdavački poduhvat u književnosti u svim periodima na prostorima Srbije. Njegovo pripremanje započeto je još pre jedne decenije dok je ušlo u „lepu” ruku u poslednje tri godine. Nažalost, nekolicina saradnika na ovom projektu nije dočekalo njegovu realizaciju – kazao je profesor Tutnjević.

Predsednik uređivačkog odbora ovog kapitalnog poduhvata profesor dr Slobodan Ž. Marković, takođe je Desanskin opus ilustrovao sa nekoliko brojki.Tako je podsetio da je ona napisala i objavila 2.014 pesama za odrasle i 790 za najmlađe, odnosno da je sve to upakovano u 125 pesničkih zbirki. Pored nespornog talenta i rođenog liričara, dodao je, ona je bila veliki i neumorni radenik.

– Iz svega što je sabrano u 10 tomova celokupnih dela jasno se vidi da je Desanka Maksimović, omeđila srpsko istorijsko i narodno biće od praslovenskog vremena do kraja 20. veka. Od Perunovih potomaka do svih perioda u srpskoj istoriji koji su bili njena inspiracija.Ona je pesnik koji se ugradio u nacionalno biće. Mene zadivljuje podatak da je čuvenu pesmu, odnosno poemu „Gračanica” napisala u svoj sedmoj deceniji opirući se dugo vremena njenom objavljivanju. To je, ispostavilo se, proročanska pesma kroz koju provejava strah od mogućih teških posledica.Ona je imala svest o svojoj ulozi koju nije nikome nametala. Zadivljuje i njen jezik, kojim je pevala i pisala i na njega treba da budemo svi ponosni. Naprosto, njeno delo je jedan od spomenika srpskom jeziku – kazao je profesor Marković, ističući u jednom momentu razočarenje što su celokupna dela štampana u 500 primeraka, što nije dovoljno da se popune police domaćih matičnih, školskih i fakultetskih biblioteka, bez toga da će 270 nacionalnih biblioteka u svetu do daljnjega biti uskraćeno Desankinog kapitalnog dela. Ako je za utehu digitalno izdanje celokupnih dela urađeno je i dato Narodnoj biblioteci Srbnije.

Na promociji u Valjevu dr Nada Mirkov Bogdanović, koordinator rada uređivačkog odbora podsetila je i na malo poznati prozni opus Desanke Maksimović, koji se sastoji od nekoliko romana, više pripovedaka, putopisa, eseja, studija i zapisa. O velikoj psnikinji i značaju izdavanja celokupnih dela u takozvanoj kritičkoj formi govorili su i član uređivačkog odbora profesor dr Dušan Ivanić, pesnik Matija Bećković, urednik  izdanja „Službenog glasnika” Petar Arbutina, upravnik Narodne bibioteke Srbije Dejan Ristić kao i Miroslav Tasić, državni sekretar Ministarstva za informisanje i kulturu koji je najavio da će naredna godina biti proglašena za Desankinu, što se poklapa sa 20 godina od njenoj upokojenja i dve decenije od ustanovljenja prestižne književne nagrade „Desanka Maksimović”.

Budo Novović

objavljeno: 04.11.2012

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.