Novi romani Rotara - o Vizantiji

Izvor: SEEcult.org, 24.Sep.2015, 21:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Novi romani Rotara - o Vizantiji

Knjiga “Poslednji Romeji” Nemanje Rotara, u izdanju Arhipelaga, sadrži dva istorijska romana o Vizantiji (Poslednja noć na Levantu i Čuvari Balkana), kao i postvizantijsku novelu “Zlatni rog” u kojoj se na uzbudljiv način sreću istorijsko doba i savremeni trenutak.

Posle velikog uspeha romansirane biografije Miroslava AntićaSutradan posle detinjstva”, koja je u proteklih godinu dana objavljena u dva izdanja i doživela više od 25 javnih promocija, Arhipelag >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEcult.org << je objavio novu knjigu Rotara “Poslednji Romeji” u ediciji Zlatno runo.

Poslednja noć na Levantu” govori o padu Carigrada 1453. godine i o turskom osvajanju vizantijske prestonice. Rotar uzbudljivo pripoveda o poslednjim trenucima vizantijske imperije, o borbama za grad, o herojskoj odbrani branilaca, o životu u opsednutom gradu, kao i o dolasku nove imperije koja u osvajanju Carigrada vidi čas svog sudbinskog ispunjenja.

Čuvari Balkana” je istorijski roman koji zahvata period od doba vizantijskog cara Justinijana I i VI veka, preko propasti Carigrada, turskog i austrijskog vladanja nad Balkanom i Beogradom, do okupiranog Beograda i Pančeva u Drugom svetskom ratu i do savremenog trenutka. U središtu romana je uzbudljiva priča o misterioznoj specijalnoj vojnoj jedinici Čuvari Balkana koja traje od Justinijanovog vremena i pojavljuje se u različitim epizodama istorije kao poslednji čuvar vizantijskog nasleđa. U “Čuvarima Balkana” prepoznaju se elementi krimi proze i epske fantastike.

Novela “Zlatni rog” uokvirava dva nova Rotarova vizantijska romana pričom o engleskom istraživaču i avanturisti koji želi da se u tajnim podrumima Aja Sofije u Istanbulu domogne čarobnog mača cara Konstantina koji je, nekoliko sati pred sam pad Carigrada, tu sakrio drevni viteški red Konstantinovih anđela.

(SEEcult.org)

Nastavak na SEEcult.org...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEcult.org. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEcult.org. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.