Naselje u tri horizonta

Izvor: Politika, 17.Avg.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Naselje u tri horizonta

ČAČAK – Arheološka istraživanja na Gradini, ovog leta usmerena ka određivanju obima antičkog grada koji je tu postojao, pokazala su da je bio veći nego što se pretpostavljalo. Otkriveno je južno podgrađe, branjeno posebnim bedemom sa dve kule, i ispraćeno oko 180 metara utvrde koja je štitila naseobinu naših davnih preteča.

– Spomenički potencijal Gradine na Jelici, osam kilometara jugozapadno od Čačka, jeste neporeciv, i zbog toga je već sačinjen elaborat >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << o njenom uređenju u arheološki park i izletište. Ove godine je, zahvaljujući Ministarstvu za kapitalne investicije, probijen makadamski put do nalazišta, stavljeni su u izgled uređenje staza i konzervacija, dok je izložba nalaza predviđena za kraj iduće godine, u Narodnom muzeju u Čačku – rekao je juče na Gradini profesor dr Mihailo Milinković sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, rukovodilac projekta.

Još se ne zna pravo ime drevnog mesta, naseljavanog u tri horizonta. Najpre u starijem gvozdenom dobu (8–7 vek p. n. e.), zatim u ranovizantijskom razdoblju (6. i početak 7. veka n. e.) kad je na ovom mestu podignut grad, dok tragovi iz ranog srednjeg veka poručuju da je, u to doba, ovde bilo manje slovensko naselje.

– Do sada najznačajnije otkriće je grad iz šestog, i možda početka sedmog veka naše ere, najverovatnije osnovan u vreme cara Justinijana (527–565). Kao značajan centar, Gradina je pokrivala teritoriju od oko 15 do 20 hektara, što je svrstava među najveće takve lokalitete u Srbiji – kaže Milinković.

U najbolja vremena grad je imao sigurno dve hiljade duša, možda i više, brojnošću nadmašujući današnju, obližnju Guču. U njemu je sagrađeno bar pet crkava, jedna sa krstionicom. Najviša tačka utvrđenog grada (846 metara nadmorske visine) pripadala je vladičanskom dvoru (17 sa 13 metara) čiji temelji su otkopani.

– Otkrili smo nekoliko rezidencijalnih objekata, stambenih zgrada, radionica, mali kompleks za preradu metala. Ovde je bio dom zanatlija, trgovaca, pronađena je i amfora severnoafričkog porekla svedočeći da se stanovništvo, koje je ovde živelo pre 1.400 godina, koristilo tom ambalažom za prevoz dobara kao što su maslinovo ulje ili vino. To je poslednji odsjaj antičkog, mediteranskog načina života na nemirnom severnom Balkanu, posle čega prodiru germanska, slovenska plemena i Avari – naveo je profesor.

Grad je zapaljen na početku sedmog veka i možda su to učinili baš Avari, čija je strelica pronađena na pepelištu. Nekoliko decenija kasnije naselili su ga naši preci Sloveni, poravnali šut i verovatno sačinili privremene krovove, ostavši do kraja devetog, možda početka desetog veka. Tu je bio kraj uređenom životu na Gradini.

U ovogodišnja iskopavanja koja još traju, uključeno je desetoro istraživača. Usredsredili su se na jednu od pet crkava, dugačku 23 metra, sa očuvanim zidovima visokim dva i po metra, i tragovima fresaka. Ove godine otkrivena je i još jedna grobnica na svod, gde je sahranjeno sedam individua.

U jednom grobu pronađena je kopča od legure srebra sa olovom ili nekim drugim metalom, po tipu do sada jedinstvena u Srbiji južno od Save i Dunava, načinjena u drugoj polovini šestog veka. Pored nje ostao je i okov od iste legure, čudnovat, sa predstavom dve golubije glave. Sa ovog mesta potiče raniji slučajni nalaz moštohranilice u obliku sarkofaga, na kojoj latinski piše da sadrži mošti svetih Petra, Pavla i Jovana, a sada je na čuvanju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

U toku letošnjih radova dovršava se i iskopavanje jedne stambene zgrade pri vrhu Gradine sa ostacima germanske i slovenske grnčarije. Kao i građevine dugačke 12 metara, sa zidovima od dva metra, gde su pronađeni delovi zastakljenih prozora, ključevi, prešljenak za vreteno i ulomci keramike.

Delfina Rajić, direktor Narodnog muzeja u Čačku, saopštila je da se Gradina, sa prekidima, istražuje još od 1984. godine, i da je radove ove godine finansiralo Ministarstvo za kulturu. Profesor Milinković ocenio je ovogodišnju kampanju jednom od najplodnijih.

G. Otašević

[objavljeno: 17.08.2006.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.